Učenici zagrebačke osnovne škole Gračani 22. i 23. siječnja imali su priliku upoznati Hrvoja i njegove prijatelje kroz slikovnicu „Da nas rijeke ne poplave, smanjimo rizike od poplave!“ koja je izdana u okviru projekta VEPAR s ciljem edukacije najmlađih o negrađevinskim mjerama smanjenja rizika od poplava.

Veseli i razigrani učenici 4. a razreda OŠ Gračani i njihova učiteljica Mirella Radovančić dočekali su u klupama Hrvoja i djelatnike Hrvatskih voda, Tomislava Novosela i Mariju Vizner. Oni su im prenijeli zanimljivu avanturu Hrvoja kao tajnog prijatelja djece, koju je kroz brojne zadatke podučavao o poplavama i savjetima za smanjenje šteta i sprječavanje poplava. Priča je bila zanimljiva, pa su se učenici svojim primjerima iz prakse i pitanjima vrlo brzo uključili u komunikaciju s predavačima. Posebno zanimljiva bila je maketa s primjerima retencije, akumulacije i gradnje kuća u nizinama i povišenim terenima. Uz društvenu igricu provjerili su svoje znanje te se osobito razveselili poklonjenim slikovnicama, kabanicama, magnetima i drugim korisnim materijalima u obrani od poplava. Kako bi provjerili sve što su naučili u klupama, obišli su i brdsku retenciju Pustodol, udaljenu tek nekoliko minuta od škole. Iako većina učenika stanuje u podsljemenskoj zoni, malo je njih znalo da se u njihovoj blizini nalazi ova retencija, koja zajedno s ostalih 18 štiti grad Zagreb od brskih oborinskih voda i „spašava“ ga od mogućih poplava s Medvednice. Unatoč magli i hladnijem danu, djeca su imala priliku vidjeti branu visine oko 27 m te preljeve i zapornice, čiju ulogu su im pojasnili Tomislav Ožanić i Tomislav Novosel, iz Glavnog centra za obranu od poplava. Radionica je završila uz vesele osmjehe i poruke predavačima: „Najbolja radionica ikad! Hoćete nam doći i iduće godine opet?“ i „Ja sam jako puno naučio o poplavama!“ Hrvoje je bio vrlo zadovoljan onime što je čuo, pa je već sljedeći dan održao sličnu radionicu za učenike prijateljskog razreda ove škole.

U četvrtak 23. siječnja, 25 učenika 4.b razreda s učiteljicom Ivanom Zelić nestrpljivo su iščekivali radionicu za koju su od učenika dan ranije doznali da je bila vrlo zanimljiva. Pažljivo su pratili Hrvojevu priču i vrlo često dizali ruke u želji da posvjedoče svojim primjerima o poplavama ili odgovore na postavljena pitanja. Znali su odgovore na mnoga pitanja, ali i ponudili brojna rješenja koja su zbog klimatskih pormjena sve češće u primjeni, poput ozelenjavanja gradova, spremanja vode u spremnike, pošumljavanja i slično. Bistre glavice odmah su zaključile i gdje treba graditi kuće kako ne bi nastradale od poplava, što će biti vrlo važno znati u budućnosti kada budu birali gradilišta za svoje domove. Uz maketu je djelatnik Hrvatskih voda Tomislav Ožanić prikazao kako „velike kiše“ uzrokuju poplave, koje kuće prve nastradaju i čemu služe retencije i akumulacije, a svoje znanje djeca su provjerila uz igricu. Sunčan dan omogućio je svima puni uvid u retenciju Psutodol do koje su ih uz spomenute djelatnike Hrvatskih voda odveli i Nikola Turković i Igor Javorović, usput odgovarajući na brojna pitanja: „Što je to retencija? Čemu služi brana? Od čega je napravljena brana? Zašto je Hrvoje kornjača? Tko su vodočuvari?“ pa sve do onih vezanih uz ribolov, čiste vode i slično. Iznenadili su se veličini brane koja je druga po visini od ukupno 19 zagrebačkih retencija, a svoje druženje završili smo zajedničkom fotografijom na brani i upitima djece: „Hoćete li nam opet doći, kada ćemo biti peti razred?“

Zahvaljujemo ravnatelju Oš Gračani Daliboru Dediću i učiteljicama na odličnom domaćinstvu i vjerujemo da ćemo se opet vidjeti sljedeće godine s nekom drugom temom i razveseliti ostale učenike u druženju s Hrvojem.

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije – Uprava vodnoga gospodarstva i zaštite mora, Hrvatske vode i Institut za vode J. J. Strossmayer bili su domaćini učenicima zagrebačke V. gimnazije, fakultativnoj grupi „Škola i zajednica“ (ŠIZ) koju je predvodio mentor, profesor geografije Boris Muža.

U okviru predmeta „Škola i zajednica“ ova grupa srednjoškolaca se od svih okolišnih tema odlučila ove školske godine posvetiti upravo zaštiti voda te provodi istraživački projekt usmjeren na podizanje svijesti o očuvanju voda kroz aktivno uključivanje i djelovanje u svojoj zajednici. Svrha projekta je upoznati se sa stanjem i načinom praćenja kakvoće voda, osobito rijeka u Republici Hrvatskoj, mjerama koje se poduzimaju radi očuvanja voda, postupanju u slučaju onečišćenja, mogućnostima za unaprjeđenje zaštite voda kao i načinu na koji bi se oni mogli uključiti. Tema u fokusu bila je edukacija mladih – podizanje svijesti i znanja o vodi uvođenjem praktičnih edukativnih alata – slikovnica, foruma, ad hoc edukacije te priprema mladih generacija za održivo upravljanje vodama i uključivanje u donošenje odluka.

U Glavnom centru za obranu od poplava, goste je u ime domaćina pozdravila ravnateljica Uprave vodnoga gospodarstva i zaštite mora Elizabeta Kos zahvaljujući mentoru i učenicima na interesu i izboru teme vezane uz zaštitu voda. Institucije vodnoga gospodarstva otvorene su za suradnju sa svim dionicima, osobito mladima na kojima će počivati daljnje upravljanje jednim od najvrednijih resursa današnjice - vodama, istaknula je ravnateljica Kos. Ravnateljica Kos je ukratko upoznala učenike s ulogom i zadaćama Ministarstva, Hrvatskih voda i Instituta za vode J. J. Strossmayer u području zaštite i korištenja voda, navodnjavanja, zaštite od poplava, provedbi projekata kao i brojnim drugim aktivnostima na nacionalnom i međunarodnom planu, a posebno onima koje imaju za cilj uključiti  sve dionike u aktivnosti vodnoga gospodarstva. Predstavnik Glavnog centra obrane od poplava, Tomislav Novosel, predstavio je rad centra i njegovu ulogu u obrani od poplava, ukazujući na trendove posljedica klimatskih promjena u svijetu, Europi i Hrvatskoj te sustave prirodnih retencija kao odgovore na njih. Prema prethodno iskazanom interesu gostiju za pojedina pitanja, u velikoj dvorani J. J. Strossmayer održane su prezentacije: „Upravljanje vodama u Republici Hrvatskoj“ (sektorska savjetnica Sanja Genzić Jurišević, Uprave vodnoga gospodarstva i zaštite mora, MZOZT),  „Onečišćenja voda“ (Marijana Gubić Horvat, Sektor zaštite voda, Hrvatske vode) i „Monitoring površinskih voda“ (Marina Šumanović, Institut za vode „Josip Juraj Strossmayer“). U cilju predstavljanja aktivnosti vodnoga gospodarstva u podizanju svijesti mladih, predstavljen je i dječji program Hrvatskih voda (Marija Vizner, Služba za odnose s javnošću, Hrvatske vode), kao ogledni primjer doprinosa zajednici i mogućeg modela aktivnog uključivanja ove grupe mladih entuzijasta u proces edukacije i informiranja mlađih generacija pod motom „Veliki za male“. Po održanim prezentacijama, učenici i mentor zatražili su i odgovore na dodatna pitanja koje su dobili od prisutnih predstavnika institucija te voditelja Sektora razvoja Hrvatskih voda, Danka Biondića.

Mentor Muža zahvalio se svim institucijama koje su se u vrlo kratkom roku odazvale na upit o suradnji te izrazio veliko zadovoljstvo predstavljenim temama koje su dale odgovore na sva pitanja njihovog interesa u projektu, pa čak i više, dajući im dodatne alate za razmatranje smjera u kojem će izabrati najproduktivnije aktivnosti uključivanja u zajednicu u cilju zaštite voda. Posebno se zahvalio na doniranom pokretnom laboratoriju za ispitivanje kakvoće voda te ponuđenoj suradnji u daljnjim projektnim ativnostima, kao i edukativnim materijalima dječjeg programa Hrvatskih voda koji će im biti od velike pomoći u daljnjoj provedbi projekta.

Zajedničkom fotografijom gostiju i domaćina završeno je još jedno druženje s mladima kojima će prenesena znanja  stručnjaka vodnoga gospodarstva pomoći u razumijevanju složenih pitanja vezanih uz pritiske na vodne resurse i njihovo očuvanje. 

U ZOO vrtu Grada Zagreba održana je prezentacija nove slikovnice Hrvatskih voda pod nazivom „MAUREMISI: Dižemo glas za kornjačin spas!“ koja je izdana u okviru projekta „LIFE for Mauremys“ u cilju podizanja svijesti o zaštiti riječne kornjače i njezinih staništa na području Dubrovačko- neretvanske županije.

Promociji slikovnice nazočili su zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda Valentin Dujmović, ravnateljica JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko - neretvanske županije Marijana Miljas Đuračić te domaćin, ravnatelj ZOO vrta Grada Zagreba Ivan Cizelj, kao i  tridesetak učenika trećih do petih razreda OŠ Jure Kaštelana s učiteljicom Marinom Lucin i predagoginjom Zdravkom Ciglenečki.  Nakon znimljive prezentacije slikovnice koju je održala Marija Vizner iz Hrvatskih voda, stručnjaci ZOO vrta Ivana i Matej upoznali su učenike s riječnom kornjačom, uzgojenim programom te pojasnili osnovne razloge njezine ugroze u prirodi te potrebne životne uvjete za stabilnost populacije u staništima. Učenici su pokazali zaista vrlo veliko znanje i zanimanje za kornjače te su postavljali brojna pitanja. Razveselili su se slikovnicama i prigodnim poklonima, a „jaja“ od marcipana zasladila su kraj ovoga druženja. Na putu do autobusa prošetali su ZOO vrtom te se upoznali s prostorom na kojem će se u prolježće dovršiti nastamba riječnih kornjača. Riječne kornjače se tako ne štite samo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji već i u Zagrebu!

Edukacija najmlađih osobito je važna, jer opstanak ove ugrožene vrste ovisi i o čovjeku, koji je ujedno i jedna od glavnih ugroza za ovu vrstu kornjače, koja svoja jaja polaže često uz poljoprivredna zemljišta (vrtove), stradava u vršama ribolovaca ili na cestama, unesene invazivne strane vrste su joj prijetnja, a kakvoća voda i staništa (lokve/kanali) su pod direktnim utjecajem čovjeka. Stoga je izdana i prigodna slikovnica u cilju edukacije najmlađih i podizanja svijesti šire javnosti o zaštiti riječne kornjače kao krovne vrste za zdrava mediteranska slatkovodna staništa.

Ilustracije slikovnice izradila je Andrijana Rico. Sinopsis i tekst je napisala Marija Vizner. U Stručnom odboru bili su: Ana Štih Koren i Anja Neduk (Udruga Hyla), Đorđa Medić, Hrvoje Herceg, Ivana Čagalj, Marija Šikoronja i Marija Vizner (Hrvatske vode) te Petra Sisan (JU za zaštitu prirode DNŽ). Sinopsis slikovnice donosi zanimljivu i poučnu priču u kojoj maskota Hrvatskih voda, riječna kornjača Hrvoje, svojim prijateljicama Emi i Neri prenosi legendu iz prošlosti o ljubavnom paru riječnih kornjača, Mari i Maroju, koji spašavaju zapuštenu lokvu od propasti. Igrom slučaja, kameni cvjetić od ružičastog kvarca povezuje ljude i kornjače, njihove ljubavne priče koje pokreću djecu i cijelu zajednicu na obnovu zapuštene lokve, spas riječnih kornjača i svih njezinih stanovnika. Tko su MAUREMISI i kako su pomogli u obnovi lokve? Je li ova legenda samo mit ili stvarna priča? Postoji li kvarcni ružičasti cvjetić? Odgovore na ova pitanja i rasplet ove zanimljive priče čitatelji će doznati iz slikovnice u kojoj poruke šalje i sam Hrvoje. Kako? Putem besplatne aplikacije i 3D animacija Hrvoje oživljava na mobitelu čitatelja, šeta slikovnicom i šalje važne poruke o ciklusu kornjača, ugrozama i načinima zaštite staništa i jedinki riječne kornjače. U džepu korica svake slikovnice nalazi se i mali poster s naljepnicama putem kojih svatko može Promijeniti sliku lokve te razmisliti na koje načine može pomoći riječnim kornjačama i u stvarnosti. Baš poput Mauremisa! Glavna poruka slikovnice: „MALE PROMJENE ponašanja ljudi donose VELIKE KORISTI riječnim kornjačama“ nalazi se i na velikom posteru koji nudi rješenja i 3D animaciju te može biti dostupan većem broju djece u holu škole ili nekom drugom istaknutom mjestu.

„Projekt ima za cilj obnovu staništa i jačanje populacije ove ugrožene vrste, koja obitava samo na području Dubrovačko-neretvanske županijie i koja se suočava s brojnim prijetnjama, od invazivnih stranih vrsta do degradacije staništa. Aktivnostima na četiri ključna Natura 2000 područja – Stonsko polje, Majkovi, Prljevići i Konavle – želimo stvoriti održive uvjete za riječnu kornjaču, uključujući i program uzgoja mladunaca u zoološkom vrtu, koji će biti pušteni u obnovljenu lokvu na području Stonskog polja. Projekt LIFE for Mauremys ne samo da doprinosi očuvanju naše biološke baštine, već i jačanju ekologije cijelog ovog područja. S ponosom nastavljamo našu misiju zaštite prirode i poticanja održivih praksi, kao i suradnje s našim partnerima na ovom izuzetno važnom projektu“, rekao je tom prilikom zamjenik generalnog direktora Valentin Dujmović.

Kroz primjer riječne kornjače i projekt koji je povezao institucije, šalje se poruka javnosti kako je u suradnji i zajedništvu moguće pomoći riječnoj kornjači, ali i ostalim ugroženim vrstama kojima i male promjene čovjekovog odnosa prema okolišu mogu značiti opstanak u ovim vremenima kada klimatske promjene donose nove izazove i poteškoće u preživljavanju.

Više o projektu na:

https://life4mauremys.agr.hr/
https://voda.hr/hr/projekt/life-mauremys

Provedena je edukacija mališana iz DV Smilje (P.O. Šibenski tići i P.O. Ljubica) iz Šibenika, DV Trogir (P.O. Ribola) iz Trogira, Oš Strožanac iz Podstrane i OŠ Lapad iz Dubrovnika s temom zaštite riječne kornjače i njezinih staništa predstavljenoj u slikovnici „MAUREMISI: Dižemo glas za kornjačin spas!“. Slikovnicu su izdale Hrvatske vode u partnerstvu s udrugom Hyla, Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Zoološkim vrtom Zagreb, Javnom ustanovom za zaštitu prirode iz Dubrovačko-neretvanske županije u okviru projekta LIFE for Mauremys.

Ususret blagdanima, Hrvoje se uputio u Dalmaciju prenoseći poruke projekta LIFE for Mauremys, kojim se provodi zaštita riječne kornjače na području Dubrovačko-neretvanske županije. Kako je i Hrvoje riječna kornjača, to mu nije teško palo, jer je s nestrpljenjem djeci htio prenijeti novu priču o ovoj najugroženijoj vrsti kornjače u Hrvatskoj, čiji opstanak ovisi i o ljudima.

U ponedjeljak, 25. studenog, u jutarnjim satima u DV Smilje u Šibeniku Hrvoja je dočekalo pedesetak mališana starijih vrtićkih skupina iz područnih objekata Šibenski tići i Ljubica. Posjedavši na strunjače, pažljivo su pratili priču koju im je donio Hrvoje iz prošlosti, predstavljajući ljubavni par, Maroja i Maru, koji su uz ružičasti cvjetić od kvarca i uz pomoć ljudi spasili lokvu od propasti. Prezentaciji su bile prisutne i odgajateljice Sanja Poduriljko, Sara Kunčić, Anita Jajac, Daniela Juraga, Branka Dunić, Mikela Lukšić te pedagogica Loreta Prgin. Prema njihovim riječima, djeca su bila prezadovoljna i s velikim interesom su pratila priču s pažnjom koja je trajala i duže od uobičajene, jer čuli su se tu zvukovi automobila, a dvorana je zasjala u duginim bojama baš kao i zapuštena lokva pod sunčevim zrakama odbijenim od kamenog cvjetića u priči. Pažnju im je zaokupila i zraka svjetlosti, slična onoj u slikovnici koja je zasjala u oku dječaka Nike, a na samom kraju mališani su bili oduševljeni animacijom u kojoj Hrvoje oživljava na mobitelu, šeta slikovnicom i naslonjen na stup šalje završnu poruku o očuvanju kornjača i apelira na ljude koji mogu MALIM PROMJENAMA PONAŠANJA donijeti VELIKU KORIST KORNJAČAMA. Kako? Hrvoje im je kroz zanimljivu priču iz prošlosti koja povezuje riječne kornjače i ljude, pokazao kako je to moguće i što sve mališani, njihovi roditelji, prijatelji, bake i djedovi, poljoprivrednici, ribari, vozači i svi oni kojima je stalo do riječnih kornjača, mogu učiniti kako bi najugroženijoj vrsti kornjača u Hrvatskoj pomogli u opstanku.  

Sutradan, 26. studenog, u priči o spašavanju riječnih kornjača i obnovi lokve uživalo je nešto manje od tridesetak mališana DV Trogira, područnog objekta Ribola, koji su s velikim zanimanjem pratili prezentaciju, aktivno odgovarali na pitanja i igrali se s lutkicom Hrvoja. Animacija im se toliko svidjela da su je pogledali nekoliko puta, svaki puta s velikim osmjehom na licu veselo komentirajući Hrvoja koji hoda po slikovnici, priča, naslanja se na stup i nestaje s ekrana mobitela. Odgajateljice Anamarija Bezina i Jasminka Gall Borjan su bile jako zadovoljne, osvrčući se na prezentaciju u anketnom listiću bilješkom: „Sve je točno onako kako treba biti. Hvala vam!“.

U poslijepodnevnim satima istoga dana, posjetili smo preko četrdeset učenika trećih razreda OŠ Strožanac u Podstrani, koji su se smjestili u dvorani, pripremljenoj za pravu predstavu uz učiteljice Nikolinu Kapić i Katarinu Bulić. Cijeli školski sat vladalo je veliko zanimanje za priču, svjetlosne efekte i animaciju, a lutkicu Hrvoja su mnogi htjeli staviti na ruku i postaviti pitanje svojim prijateljima. Zanimalo ih je i zašto je baš Hrvoje dobio kameni cvjetić, što će mu on donijeti, koliko je star i hoće li pronaći svoju ljubav. Poneke odgovore smo ostavili za neke nove avanture Hrvoja, možda i za neku novu slikovnicu. Istaknuli su i najzanimljivije trenutke priče, pa smo doznali da je posebno zanimljivo bilo otkriće na kraju priče da su Mara i Maroje zapravo Hrvojevi roditelji. Druženje je završeno zajedničkom fotografijom uz želju da se ponovo vratimo s novim pričama.

Treći dan, 27. studenog, ovu malu morsku edukativnu turneju završili smo druženjem u OŠ Lapad u Dubrovniku s preko sedamdeset učenika četvrtih razreda i učiteljicama Ivanom Matijević, Emiliom Vlašić i Gordanom Hajdić Nodilo. Učenici su već upoznali Hrvoja kroz neke druge slikovnice, ali su se razveselili novoj avanturi, koja im je donijela novi pogled na zaštitu riječne kornjače i projekt LIFE for Mauremys s kojim su se upoznali sredinom mjeseca uz putujuću izložbu u holu škole. Pohvale za slikovnicu, animaciju i informacije kako pomoći kornjačama došle su od strane učiteljica i učenika, koji su izrazili želju da im ponovo dođemo, s nekom novom pričom. Svi učenici i mališani iz vrtića na ovoj maloj Hrvojevoj turneji za uspomenu su dobili slikovnicu, a škola i ponešto drugog edukativnog materijala koji će im poslužiti za edukaciju i ostale djece. Sigurni smo da su djeca svoje dojmove prenijeli roditeljima i zajedno s njima pogledali animacije na svojim mobitelima u kojima im Hrvoje savjetuje na koje načine mogu pomoći riječnim kornjačama kako bi opstale u lokvama i kanalima u kojima su oduvijek živjele. Nadamo se da će svoje znanje prenijeti i na cijelu zajednicu, kako su to u slikovnici učinili Mauremisi - Niko i prijatelji, što je rezultiralo obnovom zapuštene lokve i vraćanjem riječne kornjače u njihova nekadašnja staništa.

Veliko veselje priredio je Hrvoje mališanima kutinskoga kraja u ponedjeljak 27. svibnja, kada je posjetio najstariju skupinu mališana u Dječjem vrtiću Kutina i učenike 5. b razreda OŠ Stjepana Kefelje u Kutini.

Radionica za dvadesetak djece nastarije skupine DV Kutina s odgojiteljicom Jasminom Rašo i pedagogicom Sanjom Runjić započela je u jutarnjim satima u dvorani objekta „Neven“ gdje su ih dočekali zanimljivi pokusi s vodom. Upoznavanje sa svojstvima vode bilo je poput mađioničarskih trikova, jer voda je mijenjala svoje oblike, od tekućine do pare na ogledalu i kockice leda koje su svi mališani htjeli uzeti u ruke, kako bi osjetili hladnoću čvrste vode. Površinsku napetost vode spoznali su zahvaljujući plivajućim česticama bibera, a „razbili“ ju deterdžentom na vrhu prstića jedne „hrabre“ djevojčice. Izmamio je ovaj pokus brojne uzdahe kada se biber strelovitom brzinom povukao uz rub posude.

Može li jaje plutati u vodi? Provjerili smo to pokusom u slatkoj i slanoj vodi, u kojoj je jaje zaplutalo na površini mameći osmjeh na dječjim začuđenim licima. Naravno, svi mališani znaju plivati, s plivicama ili bez njih, ali i jaje pluta u slanoj vodi zahvaljujući gustoći vode koju ima i morska voda, pa je lakše plivati u moru nego na kutinskom bazenu. Zaključak je to mališana koji su potom spremno poslušali prezentaciju o zaštiti voda, onečišćenjima, štednji i očuvanju voda. Teško je bilo priznati da svaki dan prljaju vode pri svakodnevnim aktivnostima, ali ponudili su i rješnje za sve otpadne vode cijeloga grada, koje: „… odlaze cijevima do Hrvatskih voda i onda ih oni pročiste“. Ova važna uloga, Hrvatskim vodama je donijela veliko priznanje za očuvanje voda, ali smo odmah i razjasnili kako otpadne vode prikupljaju i pročišćavaju na posebnom uređaju u gradu Kutini komunalna poduzeća, u kojima rade i nečiji roditelji.

Nakon prezentacije, s velikom radosti primili su na poklon slikovnice i magnete s brojevima hitnih službi. Pojavio se i Hrvoje s kojim su se svi htjeli fotografirati za uspomenu, pa i njihove tete. Predavačica je na kraju radionice dobila gromoglasan pljesak i ispraćena je pjesmom Baby Lasagne uz prepoznatljiv ples svih mališana.

Uoči Svjetskog dana zaštite okoliša, Hrvoje se zaputio u Karlovac na druženje s učenicima OŠ „Braća Seljan“ te nastavio svoje putovanje do otoka Raba, gdje je razveselio mališane DV „Pahuljica“ i učenike OŠ Ivana Rabljanina u Rabu, donoseći svima edukativne slikovnice kako bi se bolje pripremili za obilježavanje ovog važnog dana.

Prvog dana dvodnevne turneje, Hrvoja su 22. svibnja u učionici OŠ „Braća Seljan“ u Karlovcu dočekali učenici četvrtih razreda i njihove učiteljice Jasmina Vuljanić i Branka Dobranić te asistentica u nastavi Jasmina Rendulić. Djelatnici Hrvatskih voda zajedno s Hrvojem odazvali su se pozivu Ivane Vojak, djelatnice tvrtke Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac, ujedno i majke učenika, koja je poželjela učenicima na „odlasku“ iz nižih razreda donijeti nova znanja i sjećanje na vrijeme odrastanja u kojem će i Hrvoje biti važan dio uspomena. Četrdesetak učenika sjelo je u svoje klupe i pažljivo pratilo predavanje posvećeno temi poplava, čestoj temi grada na četiri rijeke. Sirena opasnosti koja se oglasila na početku prezentacije, iznenadila je učenike, a neke od njih podsjetila i na zvuk usisavača. Brzo se sve razjasnilo kada su ugledali nabujalu rijeku koja donosi opasnost i nevolje stanovnicima. Pokazati rukom 15 cm bujične vode koja može srušiti čovjeka, pokazalo se zanimljivo, jer učenici različito doživljavaju mjere s kojima se susreću u geometriji. Negrađevinske mjere prezentirane su kroz slikovnicu „Da nas rijeke ne poplave, smanjimo rizik od poplave“ i avanturu Hrvoja koji je imao zadatak naučiti djecu kako se bolje pripremiti za poplave.

Pravovremena priprema i znanje kojim će poplave izbjeći ili umanjiti štete, dobro je došla tema malim stanovnicima grada koji se sve češće susreće s ekstremnim vremenskim prilikama, kao posljedicama klimatskih promjena. Naravno, učenici su bili izuzetno zainteresirani za temu, pa su ruke bile neprestano u zraku, kako bi ispričali svoje priče o poplavama s kojima su se susreli. Odmah su uočili u prezentaciji kako kuće izgrađene dalje od rijeke i na povišenim  mjestima nisu nastradale u poplavi, što će im biti vrlo korisno znanje u budućem životu pri kupnji zemljišta i izboru lokacije kod zasnivanja obiteljskog doma. Nije bilo dileme da je vepar divlja svinja i ima „rogove“, ali doznali su da postoji i projekt akronima VEPAR. Zaključili su kako je korisno pratiti vodostaj rijeka putem aplikacije Hrvatskih voda, kako bi bili spremni na dolazak vodnog vala. Podjelom slikovnica i zajedničkom fotografijom obilježen je kraj druženja s učenicima u Karlovcu.

Povodom Svjetskog dana Sunca, 3. svibnja, održana je terenska edukativna radionica za učenike OŠ Zvonimira Franka iz Kutine uz obilazak akumulaije Pakre i predavanje u dvorištu OŠ Banova Jaruga, koja ove godine obilježava 130 godina svoga postojanja.

U jutarnjim satima zadnjeg dana u tjednu, u dvorište OŠ Banova Jaruga stigli su učenici od 5. do 8. razreda OŠ Zvonimira Franka iz Kutine s nastavnicama Melitom Lenička, Irenom Tošić i Zvjezdanom Mihalke, spremni obilježiti Svjetski dan Sunca. Nije neobično kako su izabrali baš prijateljsku školu za ovaj projektni dan s temom klimatskih promjena, jer su njezino lijepo uređeno dvorište i blizina akumulacije Pakre, popularno zvane i Banovljansko jezero, bili odlične lokacije za prikaz važnosti voda i prirode u prilagodbi na ove promjene i sve uočljivije posljedice ekstremnih vremenskih prilika. Iako su klupice bile okupane kapljicama ranojutarnje kiše i Sunce se sakrilo iza oblaka, učenici su se okupili oko velikog stola u lijepo uređenom dvorištu škole gdje je održana edukativna radionica Hrvatskih voda s temom klimatskih promjena i zaštite voda.

Uvodno je djelatnica Hrvatskih voda Marija Vizner porazgovarala s učenicima o lokaciji u čijoj blizini je akumulacija Pakra, koja je značajna za proizvodni pogon Petrokemije d.d. koja i upravlja akumulacijom u suradnji s Hrvatskim vodama, jer akumulacija ima važnu ulogu i u obrani od poplava. Poplave su sve učestalije, što su potvrđivali učenici iz vlastitog iskustva - urbanim poplavama u Kutini, pa je to bio dobar uvod za priču o klimatskim promjenama, stakleničkim plinovima, globalnom zagrijavanju planeta, otapanju ledenjaka i podizanju razine mora, sušnim i kišnim razdobljima, zakiseljavanju oceana i kiselim kišama. Pojava kiselih kiša uslijed otapanja štetnih ispušnih plinova u atmosferi, remeti prirodnu ravnotežu eko sustava, pa čak i nestanak biljaka i životinja, o čemu svjedoče uništene šume te velik broj zakiseljenih jezera u skandinavskim zemljama do te mjere da su neka od njih u potpunosti izgubila ribu. Poznavanjem kakvoće voda, uzorkovanjem i analizama pojedinih parametara, kao i pronalaženjem pojedinih vrsta indikatora u vodi (biljnih ili životinjskih), možemo saznati je li došlo do poremećaja ravnoteže, odnosno onečišćenja voda.

Zadnja prezentacija u mjesecu travnju, u kojem je obilježen i Dan planeta Zemlja, održana je za učenike četvrtih razreda u OŠ Ante Kovačića u Zagrebu, koja je svojim zanimljivim prikazom pokusa s vodom, kviza znanja i pričom iz Hrvojeve barice, zainteresirala mališane koji su podignutim rukama u zraku pokazali velik interes za temu – očuvanju voda.

U jutarnjim satima u utorak, 30. travnja, u osnovnoj školi u zagrebačkom naselju Špansko, za preko 40 učenika održana je edukativna radionica s temom očuvanja voda uz koje je prikazano nekoliko pokusa o svojstvima vode, koji su bili posebno zanimljivi učenicima 4b i 4.c razreda s učiteljicama Marinom Milković i Jovankom Lovrić. Već na samom početku iznenadili smo se kako je nekoliko djece prepoznalo maskotu Hrvoja. Ispostavilo se kako su ga upoznali na prezentaciji Hrvatskih voda kada su bili još u vrtiću i kada im je Hrvoje ispričao priču o poplavama. Od tada je prošlo podosta vremena i puno novih avantura Hrvoja, pa su spremno dalje čekali nove priče iz Hrvojeve barice.

Prije početka priče, upoznali smo se s vodom, tom čudnovatom tekućinom koja posjeduje neka posebna svojstva, opirući se zakonima koje je osmislio čovjek. Tako smo na početku doznali da voda ima nekoliko različitih stanja: tekuće, pilinovito i čvrsto, te smo ih povezali s prirodnim pojavama. Zaključili smo da zahvaljujući anomaliji vode, led pliva na površini, štiteći tako život ispod sebe u dubinama mora, rijeka i jezera, a shvatili smo i zašto se to događa. Uhvatili smo paru na ogledalcu i pisali po njemu, a odgonetnuli smo i što su magla i inje te kako nastaju. O kruženju vode u prirodi djeca su učila na nastavi, pa je bilo lako ponoviti cijeli ciklus vode na prikazu u prezentaciji.

Površinska napetost iznenadila je mališane, kada je učenik svojim prstom s kapi deterdženta dotaknuo površinu vode na kojoj je plutao biber u prahu, koji se odmah strelovito povukao uz rub posude, mameći iznenađene uzdahe djece. Plutajuće jaje u čaši slane vode izgledalo je neobično zanimljivo u odnosu na ono koje je potonulo u običnoj vodi, ali nas je podsjetilo kako je lakše plivati u moru negu u bazenu. Naravno, Mrtvo more je odmah zaslužilo posebnu pažnju, kada su saznali da je moguće čitati knjigu plutajući na površini mora, zahvaljujući njegovoj gustoći (slanosti). Jedan je učenik čak znao i postotak/promile slanosti Mrtvoga mora