Projekt „Danube Floodplain“, pokrenut radi ispitivanja načina kako smanjiti rizike od poplava kroz revitalizaciju i očuvanje poplavnih područja u slivu rijeke Dunav, završio je krajem studenog ove godine. Partneri u projektu su predstavili rezultate projekta na završnoj konferenciji održanoj online 3. i 4. studenog 2021. godine.
Posljednjih desetljeća, uporabu zemljišta odlikuju velike promjene močvarnih ekosustava. Od 1970. godine nestalo je 90% močvarnih područja u svijetu, kao i 84% vrsta kralježnjaka. 70% poplavnih područja uz rijeku Dunav nije spojeno s rijekama, dok su preostala područja izložena velikim pritiscima da osiguraju niz usluga.
Uz ostale funkcije, poplavna područja imaju odlučujuću ulogu u ublažavanju sve učestalijih klimatskih ekstrema poput poplava i suša. Njihovo ponovno spajanje i revitalizacija te započinjanje s alternativnim uporabama zemljišta predstavljaju integralno rješenje za oba navedena problema. Što se više poplavnih područja revitalizira, to je učinak ublažavanja na razini riječnog sliva veći.
Projekt "Danube Floodplain" započeo je 1. lipnja 2018. godine, a trajao je do 30. studenog 2021. Financiran je iz programa Interreg Europe putem Dunavskog transnacionalnog programa (DTP), a provodi ga 18 partnera i 4 pridružena strateška partnera iz 10 zemalja u slivu rijeke Dunav (Austrija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Njemačka, Mađarska, Rumunjska, Srbija, Slovačka i Slovenija).
Glavni cilj projekta bio je unaprijediti transnacionalno upravljanje vodama i prevenciju rizika od poplava, uz istovremeno stvaranje što više koristi za biološku raznolikost i gospodarstvo. Projekt je imao za svrhu unaprijediti spoznaju o integralnom upravljanju vodama kroz revitalizaciju poplavnih područja, kombinaciju sive i zelene infrastrukture te mjere prirodnog zadržavanja vode u podunavskim zemljama, uz uključivanje svih povezanih dionika čija je suradnja vrlo važna pri planiranju i realizaciji takvih projekata. Partneri u projektu odabrali su pet pilot područja uz rijeku Dunav i njegove pritoke: Hodonín-Holič (Češka i Slovačka), Kostanjevica na Krki (Slovenija), Fokorúpuszta (Mađarska), Begečka Jama (Srbija) i Bistreţ (Rumunjska). Na njima je izvršeno testiranje alata za ocjenjivanje poplavnih područja u slivu rijeke Dunav, koji je izrađen u okviru projekta te priprema studija izvedivosti, uključujući i modeliranje projekcija vodostaja.
Rezultati modeliranja pokazali su da unaprjeđenje poplavnih područja povećava kapacitet skladištenja vode, dok se vodostaji tijekom poplava smanjuju. Ponovno spajanje poplavnih područja i njihova reaktivacija imaju vidljiv utjecaj na vršne razine i protoke poplava, čime se ublažavaju i ekstremne poplave. Mjere revitalizacije i mjere upravljanja treba odabrati na osnovu posebnih karakteristika pilota i svakog poplavnog područja. Revitalizirana poplavna područja nude veći raspon usluga ekosustava ne samo za javnost, nego i za poljoprivredu te je stoga potrebno uzeti u obzir i ekonomske argumente za ponovno povezivanje poplavnih područja i promjenu korištenja zemljišta kao aspekte u razmatranjima.
Alat za ocjenjivanje poplavnih područja u slivu rijeke Dunav i njegovi rezultati su integrirani u 3. Plan upravljanja vodnim područjem rijeke Dunav i u 2. Plan upravljanja rizicima od poplava rijeke Dunav.
Rezultati projekta objavljeni su na mrežnoj stranici projekta:
http://www.interreg-danube.eu/approved-projects/danube-floodplain/outputs
