Za razliku od zapadnoeuropskih zemalja, koje su sve većinom kanalizirale svoje vodotoke, odnosno regulacijom vodotoka izmijenile prirodne tokove i okružile ih visokim nasipima, u Hrvatskoj se tradicionalno, od nekada i danas, velika važnost u obrani od poplava pridaje očuvanju prostranih poplavnih područja - prirodnih retencija koje prihvaćaju velike količine poplavnih voda i na taj način znatno smanjuju opasnost od pojave poplava.
Bitno je napomenuti kako se zadržavanje velikih prostranih nizinskih prostora za prihvat poplavnih voda u to vrijeme nije nigdje u Europi primjenjivalo kao tehničko rješenje iz razloga što se nijedna država nije željela odreći vrijednog zemljišta uz rijeke koja su se onda intenzivno koristila za poljoprivredu te izgradnju naselja i infrastrukturnih objekata. Kako bi se zaštitile od poplava, preostalo im je jedino moguće - izgraditi vrlo visoke nasipe u uskom pojasu uz rijeke. Na taj način sužen je prostor rijekama, dolazi do pojave vrlo visokih vodostaja, koji uzrokuju vrlo velike pritiske na nasipe. U takvim uvjetima duž dugih dionica nasipa pod velikim opterećenjem izrazito se povećavaju rizici od pojave kritičnih mjesta na nasipima i drastično se povećava mogućnost da dođe do puknuća samih nasipa.
Hrvatska raspolaže s 5 velikih prirodnih retencijskih sustava (Odransko polje, Lonjsko polje, Mokro polje, Zelenik i Kopački rit) ukupnog volumena preko 2 milijarde m3 vode, što bi značilo oko 2 cijele rijeke Save. Radi se o golemim količinama vode koje bi, kad bi ostale u matičnim koritima rijeka, uzrokovale značajno povišenje maksimalnih vodostaja i ugrozile obranu nizvodnih predjela.
Ostale države u Europi bilježe puno veće štete za razliku od Hrvatske, za što je zasigurno zaslužan i naš vrlo dobar sustav obrane od poplava, uključujući sustav nizinskih retencija.
Upuštanjem velikih količina voda u prirodna retencijska područja znatno se snižavaju vodostaji rijeka i na taj način omogućavaju niži pritisci na nasipe, a to u konačnici znači i manji rizik od pojave puknuća nasipa.
Lonjsko Polje
Kopački ritNe smije se zanemariti niti iznimno veliki značaj retencija u smislu zaštite prirode. Tako su Lonjsko polje i Kopački rit zaštićeni kao parkovi prirode. Kopački rit ujedno je i najstariji park prirode u Republici Hrvatskoj. Najveće je rastilište i mrijestilište slatkovodne ribe u Podunavlju i najvažniji ornitološki rezervat u Hrvatskoj. U njemu se svake godine gnijezdi oko 140 vrsta ptica, a velika bioraznolikost od 2.000 bioloških vrsta odraz je bogate flore i faune parka. S druge pak strane, park prirode Lonjsko polje prostire se na preko 50 tisuća hektara i kao takav najveće je zaštićeno močvarno područje ne samo u Republici Hrvatskoj već i u cijelom podunavskom porječju.
U posljednje vrijeme sve nas više ugrožavaju bujične i urbane (gradske) poplave, koje karakteriziraju intenzivni pljuskovi na lokalnoj razini i vrlo nagli porast vodostaja. I dok oborinska odvodnja u gradovima nije u nadležnosti Hrvatskih voda, kao jedino pravo rješenje za bujične poplave nameće se izgradnja brdskih retencija, u kombinaciji s lateralnim i obodnim kanalima, gdje je to moguće.
Brdske retencije se za razliku od nizinskih nalaze na samom vodotoku i izvrsno se uklapaju u prirodni okoliš. Nizinske retencije u pravilu su puno većeg kapaciteta od brdskih retencija, a zauzimaju i puno veću površinu zaplavnog prostora. U Hrvatskoj imamo izgrađenih 60-ak brdskih retencija.
Iznimna vrijednost cjelokupnog sustava i brdskih i nizinskih retencija u Hrvatskoj pokazuje se prilikom svake obrane od poplave. Suvremeni pristup zaštiti od poplava podrazumijeva usklađivanje mjera s ekološkim potrebama vrsta i stanišnih tipova. EU Direktiva o poplavama stavlja naglasak na davanje više prostora rijekama (naravno, gdje je to moguće) te održavanje i/ ili restauraciju poplavnih područja.
Bujične i urbane poplave na dobrom su putu da postanu naša svakodnevica, pa su daljnja ulaganja u rekonstrukciju postojećih i gradnju novih sustava obrane od poplava, osobito retencija kao izvrsnih rješenja za klimatske promjene, jedan od ključnih zadataka Hrvatskih voda koje izvore financiranja pronalaze i obilato koriste iz raspoloživih EU fondova.
Cijeli članak pročitajte u časopisu Hrvatska vodoprivreda: https://vode.eindigo.net/casopis-hrvatska-vodoprivreda/?pr=v.pdf&id=38665
Slika 1
