17.10.2015
Svim medijima - obrana od poplava, dodatne informacije

Ove godine dovršena je izgradnja zaštitnih nasipa uz Kupu i Koranu na području Gornjeg Mekušja, izvršena sanacija odrona obala karlovačkih rijeka na najkritičnijim lokacijama kao i čišćenje odvodne kanalske mreže. Izgradnju nasipa u Gornjem Mekušju Hrvatske vode provele su u skladu s važećom zakonskom regulativom i pravilima struke te sukladno dinamici rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, a ekstremno velike količine oborina u 2014. godini osnovni su razlog što je na nedovršenom sustavu zaštite bilo potrebno intervenirati u vrijeme maksimalnih vodostaja.

Od prošlogodišnje poplave na Karlovačkom području do danas učinjeno je slijedeće: Izrađen je idejni projekt lijevoobalnog nasipa Kupe od Selca do Rečice dužine oko 12 km i nakon završetka postupka prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, što očekujemo do kraja listopada, Hrvatske vode će podnijeti zahtjev za ishođenje lokacijske dozvole. Ugovorena je izrada glavnog projekta lijevoobalnog kupskog nasipa uzvodno od željezničkog mosta do Brodaraca dužine oko 2 km. Pri završetku je i izrada idejne projektne dokumentacije za ishođenje izmjene i dopune lokacijske dozvole zahvata brze ceste kroz Karlovac sa zaštitnim nasipima uz Koranu i Mrežnicu kojom će se utvrditi faznost gradnje, odnosno, dati mogućnost Hrvatskim vodama za nabavu glavne projektne dokumentacije za ishođenje građevinskih dozvola u 2016. godini zaštitnih vodnih građevina uz Koranu i Mrežnicu uzvodno i nizvodno od tzv. Vukelićevog mosta. Isto tako ugovorena je izrada idejnih projekata uz Koranu i Mrežnicu uzvodno od prethodno spomenutog zahvata. U izradi je i Dokumentacija za nadmetanje za nabavu idejnih projekata desnoobalnog kupskog nasipa od pivovare do Brodaraca dužine oko 5,7 km kao i idejnog projekta prokopa Korana-Kupa s pratećim objektima (nasipi uz prokop, desni nasip uz Kupu nizvodno od spoja prokopa i Kupe, lijevi nasip Korane uzvodno od početka Korane te dvije ustave. Objava navedenih nadmetanja biti će objavljena tijekom studenog 2015. godine. Pri kraju je i izrada studije izvedivosti zaštitnih objekata za cijeli sliv Kupe te se po njenom dovršenju krajem godine, 2016. godine planira nabava idejne projektne dokumentacije desnog nasipa retencije Kupčina i upusno ispusnih ustava u kanalu Kupa-Kupa kao i priprema projekta brane Brodarci s uspornim nasipima uz Kupu i Dobru uzvodno od pregrade.

Glede ulaganja u poslove zaštite od štetnog djelovanja voda, u narednom razdoblju, Hrvatske vode prosječno godišnje planiraju ulagati u održavanje i građenje iznos od cca 900.000.000,00 kn, što je ovisno godišnjim prihodima koji su raspoloživi za ove namjene.   U području zaštite od štetnog djelovanja voda Hrvatske vode pripremaju projekte koji bi trebali biti financirani sredstvima iz EU fondova. U tijeku je priprema 7 većih projekata od kojih su najznačajniji: projekt zaštite od poplava širega područja grada Karlovca te projekt dogradnje lijevoga savskog nasipa od Gradiške do granice sa Srbijom, dužine 230 km.

Godišnja ulaganja u područje zaštite od štetnog djelovanja voda kreću se u granicama od 791.454.000 kn (2013.) do 943.609.000,00 kn (2014.), dok prosječna godišnja ulaganja, u razdoblju 2012. do 2015. godine iznose 864.133.000 kn. Povećani iznos ulaganja u 2014. godini, osim u poslove redovne i izvanredne obrane od poplava, odnosio se i na ulaganja u sanaciju proboja i oštećenja nasipa u županjskoj Posavini.

Uloživši 664,365 mil. kn, u izgradnju kapitalnih objekata u području zaštite od štetnog djelovanja voda, u razdoblju od 2012. do 2015. godine, Hrvatske vode su, uz veći broj manjih objekata, izgradile više značajnijih objekata: Akumulacije Čitluk, Slanac i Vinica, nasip Budžak, Retencije Vučkovec, Piljevačka glava i Cres, Lateralni kanal Kneževi vinogradi - Zmajevac, uređenje bujice Neptun u Komiži i Trzibalićevac u Drnišu, rekonstrukcije nasipa samoborskog područja i nasipa u županjskoj Posavini, izgradnja nasipa za obranu od poplava Metkovića, izgradnja kanala Pragrande Dolinka, izgradnja južnoga nasipa Lonjskoga polja, izgradnja nasipa Mekušje i dr.

Od značajnijih investicije u zaštitu od štetnog djelovanja voda u narednom razdoblju planiraju se  rekonstruirati nasipi uz rijeku Savu u području Srednjega Posavlja, te lijevi savski nasip na potezu od Mačkovca do granice s R. Srbijom, obavezno završiti sustav obrane od poplava grada Karlovca te izgraditi nekoliko većih akumulacija (Šumetlica i Križ potok).

NASIP U GUNJI I RAJEVOM SELU Nakon poplave u svibnju 2014. godine, pristupilo se saniranju posljedica poplave kroz sanaciju savskog nasipa u ukupnoj dužini od 13,5 km i to dvaju proboja savskog nasipa (Rajevo Selo, Račinovci), sanaciju odrona, nadvišenjem savskog nasipa na lokacijama postavljanja zečjih nasipa (Štitar, Babina Greda) te sanaciju građevinskog dijela, strojarske i elektro opreme crpnih stanica Teča i Konjuša te čišćenje detaljnih melioracijskih kanala III. i IV.reda, u ukupnoj dužini od 514 km. Izvođenjem navedenih radova savski nasip je u potpunosti za nepunu godinu dana vraćen u svoju funkcionalnost. Ukupni troškovi iznose 114.573.706,54 kn. (Hrvatske vode 60%, Državni proračun 40%)

Dodatne informacije:

Ukupna duljina svih prirodnih i umjetnih vodotoka (kanali I. I II. reda) u Hrvatskoj procjenjuje se na oko 32.100 km, od čega su oko 10.200 km vode I. reda, a oko 21.900 km vode II. reda. U crnomorskom slivu dominiraju veći vodotoci kao što su Dunav, Drava, Mura, Sava, Kupa i Una s brojnim pritocima, dok su na jadranskom slivu gustoća i duljina površinskih vodotoka znatno manji, ali postoje značajni podzemni tokovi kroz krške sustave.

Dodatno, ukupna duljina primarnih kanala iznosi 6.500 km, melioracijskih kanala III. i IV. reda procjenjuje se na oko 24.670 km (privedeno svrsi 12.000 km), za kanale III. I IV. reda odgovorne su županije.

Imamo 4.000 km nasipa, 43 brdske retencije volumena 23 milijuna m3, 58 višenamjenskih akumulacija volumena 1057 mil. m3 i 5 nizinskih retencija (srednje posavlje) volumena 1600 mil. m3.

Savske nizinske retencije imaju kod ovako velikih voda ulogu i svrhu prihvata i rasterećenje savskih voda, te smanjenje vodnog vala rijeke Save nizvodno od Prevlake te rasterećenje grada Siska.   Nasipi se dimenzioniraju na pojavu 100 godišnje velike vode, a aktualna pojava je 1000 godišnjeg reda pojavljivanja. Nasipi se projektiraju tako da se na mjerodavnu 100 godišnju vodu dodaje sigurnosno nadvišenje od 1,2 m.