Na današnji dan prije šest godina nezapamćena poplava potopila je naselja u istočnom dijelu županjske Posavine. Evakuirano je 15 tisuća stanovnika iz Gunje, Đurića, Posavskih Podgajaca, Račinovaca, Rajevog Sela i Strošinaca. Poplava koja je uzrokovana do sada nezabilježenom količinom vode u Savi, poprimila je razmjere prirodne katastrofe.
Protoci južnih pritoka Save, poput Une, Vrbasa, Bosne i Drine postigli su rekordne količine prostornih metara vode u sekundi i svojim su povijesnim maksimumima utjecali u rijeku Savu. Vodostaj Save dosegao je rekordnu razinu od 939 cm zbog kojeg je rijeka probila nasipe i izlila se na čak dva mjesta na posavskom području u Slavoniji.
Poplave na području Republike Hrvatske dio su poplava koje su zahvatile cijelu jugoistočnu Europu u svibnju 2014. i odnijele više od 60 života te prouzročile veliku materijalnu štetu.
Sredinom mjeseca tako su, prema podacima hrvatskog Državnog hidrometeorološkog zavoda, na hidrološkim postajama donje Save, Slavonskom Brodu, Slavonskom Šamcu, Županji i Gunji, zabilježeni najveći vodostaji u povijesti mjerenja.
Visina vodostaja bila je čak jedan metar viša od teoretskog tisućugodišnjeg modela. Zatvaranje mjesta na kojem je rijeka probila nasip bilo je moguće tek nakon pada vodostaja kada su se u obranu od visokih vodostaja rijeke uključili djelatnici Hrvatskih voda i tvrtke zadužene za prevenciju poplava, ali i Hrvatska vojska, vatrogasci i brojni volonteri te su savskim nasipima dodavane vreće s pijeskom, odnosno nadograđeni su zečji nasipi.
Hrvatske vode su, nakon ove prirodne katastrofe, na području županjske Posavine početkom srpnja 2014. godine pristupile sanacijama i rekonstrukcijama nasipa kroz sanacije odrona i ojačanja zaobalne strane lijevog savskog nasipa na dionicama Marići - Topola, Rajevo Selo - Marići, nadvišenju lijevog nasipa rijeke Save montažnim betonskim elementima na području naselja Štitar i Babina Greda, obnovi lijevog nasipa rijeke Save na dionici proboja i odrona nasipa u naselju Rajevo Selo i na dionici proboja nasipa u naselju Račinovci.
Također, pokrenut je Projekt modernizacije lijevoobalnih savskih nasipa od Račinovaca do Nove Gradiške kako bi se i na ostalim dionicama nasipa osigurala ujednačena razina sigurnosti od prodora nasipa uslijed hidrauličkog sloma temeljnog tla te adekvatan pristup nasipu radi provedbe mjera obrane od poplava i učinkovitijeg održavanja nasipa.
Ukupna vrijednost Projekta procijenjena je na 369,7 milijuna kuna od čega EU sredstva iznose 314,2 milijuna kuna, a planirani rok za dovršetak radova je kolovoz 2023. godine.
Izrada projektne dokumentacije i provedba upravnih postupaka provodi se sukcesivno po dionicama nasipa i kontinuirano traje od 2017. godine do danas.
Projektom se predviđa izgradnja berme uz zaobalnu nožicu nasipa. Namjena ove građevine je dodatno pozitivno opterećenje nožice nasipa i izdizanje puta što čini pozitivan utjecaj na ukupnu stabilnost nasipa. Berma omogućuje pristupanje nasipu teškoj mehanizaciji i za vrijeme obrane od poplava, a svojom težinom poboljšava stabilnost nožice nasipa i umanjuje mogućnost sloma nasipa uslijed nestabilnosti temeljnog tla nasipa. Ukupna duljina nasipa koji su obuhvaćeni projektom je 172,5 km.
U Projektom predviđenih 155,0 km bermi sa servisnim putem ugradit će se ukupno 443.850 m3 glinenog te 1.117.746 m3 pješčanog materijala. Na planiranim lokacijama nalazišta materijala Projektom su predviđene primjerene kompenzacijske mjere zaštite prirode i okoliša (formiranje novih zamjenskih vodenih staništa i uređenog prostora oko njih u skladu s postojećim staništima) koje se izvode po završetku radova na pojedinim lokacijama nalazišta.
Sve mjere sanacija i rekonstrukcija provode se kako bi u budućnosti spriječili ponavljanje ovakvih prirodnih katastrofa ili ih smanjili na najmanju moguću mjeru. Uslijed sve učestalijih klimatskih promjena koje se događaju, nažalost, stopostotna sigurnost od prirodnih nepogoda ne može se jamčiti.
