Povodom predsjedavanja ICPDR-om u 2015. godini Republika Hrvatska će biti domaćin sastanka Stalne radne grupe koji se održava na visokoj razini jednom godišnje u zemlji predsjedavateljici, a koji će se održati 2.-3. lipnja 2015. u Zagrebu. Na tom sastanku sudjelovat će delegacije svih 14 zemalja potpisnica Konvencije sa svojim predsjednicima i članovima kao i velik broj promatrača. Na sastanku će se, između ostalog, razmatrati konačni nacrti obiju ranije navedenih dokumenta: 2. Plana upravljanja slivom rijeke Dunav te 1. Plana upravljanja rizicima od poplava u čijoj pripremi su sudjelovali stručnjaci svih zemlja potpisnica pa tako i Republike Hrvatske iz Ministarstva poljoprivrede, te Hrvatskih voda.
Izjave za medije predviđene su dana 2. lipnja (utorak) 2015. godine u 13:00 sati Poslovna zgrada Hrvatskih voda Ulica grada Vukovara 220, Zagreb
Potpisivanjem Konvencije o zaštiti i održivoj uporabi rijeke Dunav 29. lipnja 1994. Republika Hrvatska se među prvima pridružila velikoj obitelji od 14 europskih država te Europskoj uniji kao 15 članici čiji je glavni cilj zaštita i očuvanje rijeke Dunav. Konvencija je stupila na snagu 1998. godine, od kada na ostvarenju njezinih ciljeva uspješno djeluje Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav (The International Commission for the Protection of the Danube River (ICPDR). Od svog osnutka 1998. godine Komisija je izrasla u jednu od najvećih i najaktivnijih međunarodnih tijela u Europi, koja se ne bavi samo zaštitom rijeke Dunav već cijelim slivom što uključuje njegove pritoke kao i bogatstvo podzemnih voda. Sliv rijeke Dunav je drugi najveći europski riječni sliv, s ukupnom površinom od 801.463 km², te najveći svjetski međunarodni riječni sliv koji osim zemlje kroz koje protječe uključuje i državna područja 19 zemalja uključujući Crnu Goru, Švicarsku, Italiju, Poljsku, Makedoniju i Albaniju. Sliv rijeke Dunav je vrlo značajan kako zbog ekološki zaštićenih područja sa bogatom biološkom raznolikošću, gospodarstva (vodoopskrba, hidroenergija, plovidba, ribarstvo, turizam), tako i zbog bogate povijesne i kulturne baštine domom za više od 81 milijuna ljudi različitih kultura, jezika, povijesnih i društvenih pozadina. U ostvarenju zajedničkog cilja Konvencije o zaštiti i održivoj uporabi rijeke Dunav Republika Hrvatska je proglasila sliv rijeke Dunav slivom osjetljivog područja čime je Republika Hrvatska iskazala visoku svijest i odgovornost u zaštiti tog važnog resursa.
Dana 10. prosinca 2014. godine u Beču, Republika Hrvatska je preuzela predsjedavanje Međunarodnom komisijom za zaštitu rijeke Dunav. Republika Hrvatska predsjedava po drugi put ICPDR-om. Prvi put je predsjedavala 2001. godine, te je od te godine do danas napravljeno mnogo na ostvarenju ciljeva Konvencije o zaštiti i održivom korištenju rijeke Dunav, pri čemu je osobito važno istaknuti 1. Plan upravljanja rijekom Dunav koji je odobren na ministarskom sastanku 2010. godine. Drugo predsjedavanje Republike Hrvatske tom iznimno važnom međunarodnom organizacijom odvija se u godini koju obilježava priprema i donošenje najvažnijih dokumenta za očuvanje rijeke Dunav u duhu ispunjenja EU regulativa za drugi planski ciklus 2016.-2021. i to 2. Plana upravljanja slivom rijeke Dunav te 1. Plana upravljanja rizicima od poplava. Oba dokumenta su u skladu sa prioritetima predsjedavanja Republike Hrvatske koji su istaknuti u Beču prilikom preuzimanja predsjedavanja ICPDR–om od Republike Bugarske kada je naglašeno da će uz završetak navedenih planova, naglasak predsjedavanja Republike Hrvatske, između ostalog biti na pitanjima obrane od poplava i zaštite voda. Budući da u svom radu Komisija za zaštitu rijeke Dunav osobitu pozornost daje uključivanju šire javnosti u svoje aktivnosti 2.-3. srpnja 2015. također u Zagrebu, održat će se radionice za sudionike i širu javnost o 2. Planu upravljanja slivom Dunava i 1. Planu upravljanja rizicima od poplava tijekom kojih će se raspravljati o predmetnim planovima s najširom javnosti Dunavskog sliva. Na radionici će također biti prikazan i film Get Active čiji prizori najbolje dočaravaju čemu svi ti napori oko zaštite Dunava. Suradnja u okviru Dunavske konvencije jasno pokazuje da je unatoč razlikama između država moguće ostvariti jako dobru suradnju kada postoji dobra volja i jasna vizija zajedničkih ciljeva.
