U Zagrebu je prošli tjedan u poslovnoj zgradi Direkcije Hrvatskih voda održana prva nacionalna radionica dionika međunarodnog EU projekta “Upravljanje dunavskim nanosom-obnova bilance nanosa u Dunavu”; DanubeSediment (EU Interreg program Dunavski Transnacionalni Program, DTP). U radu prve radionice sudjelovalo je oko stotinjak stručnjaka iz raznih hrvatskih institucija, kao i djelatnika Hrvatskih voda u ulozi domaćina radionice.
Glavni cilj ovog projekta, u kojem Hrvatske vode sudjeluju kao partner, je unaprijediti upravljanje vodama i nanosom kao i morfologiju Dunava te:
- uspostaviti bilancu nanosa za rijeku Dunav uzimajući u obzir i donos nanosa iz najvažnijih pritoka,
- identificirati dionice s viškom i manjkom nanosa, degradaciju riječnog korita, s nanosom povezane probleme u upravljanju rizicima od poplava, proizvodnji hidroenergije, plovidbi i ekologiji,
- steći znanja i bolje razumijevanje pronosa nanosa i morfodinamičkih procesa u Dunavu.
Projekt DanubeSediment započeo je u siječnju ove godine i u njemu sudjeluje 14 projektnih partnera iz Njemačke, Austrije, Slovačke, Mađarske, Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bugarske i Rumunjske, te 14 pridruženih projektnih partnera. Predviđeno trajanje projekta je 30 mjeseci (1/2017 - 6/2019), a sveukupni proračun projekta iznosi 3,56 milijuna eura. Očekivani rezultati projekta su: 1. Priručnik dobre prakse koji se odnosi na metode praćenja nanosa 2. Bilanca nanosa na slivu rijeke Dunav. 3. Vodič za upravljanje nanosom na slivu rijeke Dunav s prijedlogom mjera 4. Priručnik o nanosu za dionike s uputama kako provoditi predložene mjere 5. Međunarodna radionica za dionike, na kojoj će se educirati stotinjak stručnjaka iz svih država na slivu Dunava, čime će se formirati ciljana skupina korisnika rezultata projekta, te će se s njima uspostaviti učinkovita interakcija. Treba napomenuti da projekt DanubeSediment razmatra isključivo teme vezane uz količinu nanosa, bez analiza kvalitete sedimenta.
Na prvoj radionici dionika održano je ukupno pet prezentacija i to od strane predstavnika Hrvatskih voda, Državnog hidrometeorološkog zavoda, Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Agencije za vodne putove i Savske komisije. U prezentacijama je, između ostalog, istaknuto da se mjerenje suspendiranog nanosa u RH provodi na rijeci Dravi, Savi i Muri, a na rijeci Dunav nema mjerenja sedimenta, što je ocijenjeno kao veliki problem. Potom je uslijedila diskusija na temu sedimenta na slivu Dunava, tijekom koje je istaknuto da je potrebna mnogo bolja međusobna koordinacija različitih državnih tijela koje su nadležne za različita pitanja oko sedimenta.
U Hrvatskoj se niti na jednoj rijeci ne mjeri vučeni nanos, te je zaključeno da bi trebalo što prije pokrenuti i tu vrstu mjerenja. Međutim, provođenje mjerenja vučenog nanosa zahtijeva dodatna financijska ulaganja, prvenstveno u opremu, ali i u ljudske kapacitete. Pitanje monitoringa nanosa je u velikoj mjeri u Hrvatskoj zanemareno, dok je istovremeno prema EU direktivama na svim slivovima potrebno uvesti protokole o monitoringu nanosa. U diskusiji je također istaknuto da je na prekograničnim slivovima potrebno usklađivati metode mjerenja i usporedbu rezultata, te uvođenje kontinuiranog mjerenja koncentracije nanosa stacionarnim senzorima za mutnoću.
Na cijelom slivu rijeke Dunav općenito se može primijetiti sve veći nesklad između viška i manjka nanosa što povećava rizik od poplava, umanjuje mogućnosti plovidbe, smanjuje proizvodnju hidroenergije, pogoršava ekološke uvjete i snižava razinu podzemne vode. To upravljanje nanosom čini hitnim problemom koji se može riješiti jedino pristupom na razini međunarodnog sliva budući da nanos ne mari za administrativne ili političke granice. Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav (ICPDR) prepoznala je nedostatak upravljanja nanosom u Planovima upravljanja slivom rijeke Dunav iz 2009. i 2015. godine.
Vodeći partner na projektu DanubeSediment je Sveučilište za tehnologiju i ekonomiju u Budimpešti (BME) iz Mađarske. Voditelji radnih paketa (WP) su: Bavarska agencija za okoliš (WP2) iz Njemačke, Sveučilište za tehnologiju i ekonomiju u Budimpešti (WP3) iz Mađarske; Hidrotehnički zavod iz Slovačke (WP4); Državna uprava „Rumunjske vode“ iz Rumunjske (WP5) i Prirodoznanstveno sveučilište u Beču (WP6) iz Austrije.
Više informacija o projektu: www.interreg-danube.eu/danubesediment
