Javnosti su prezentirani pozitivni učinci izgradnje sustava navodnjavanja poljoprivrednih površina na području Čarskog polja, a nazočili su gradonačelnica grada Korčule Nika Silić Maroević, predstavnici Dubrovačko neretvanske županije Marijo Odak i Čedo Vučković te predstavnici Hrvatskih voda Marinko Galiot i Mario Obuljen.

Tehnički dio projekta prezentiran je od strane projektanata Enesa Obarčanina, VPD d.d., Zagreb i Bariše Matkovića, Hidroexpert d.o.o. Rijeka dok je predavanje na temu „Razlozi, potrebe i opravdanost navodnjavanja vinograda“ održala izv.prof.dr.sc. Monika Zovko iz Zavoda za melioracije Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Čarsko polje je smješteno neposredno južno od naselja Čara koje je unutar teritorija grada Korčule. Cijelo Čarsko polje koje se razmatralo idejnim projektom je okruženo brežuljcima i predstavlja tipičnu kršku dolinu, u kojoj se u središnjem nizinskom dijelu uzgaja uglavnom vinova loza, a na rubnim povišenim dijelovima masline.

Na projektnom području se predviđa izgradnja sustava Čarsko polje neto poljoprivredne površine 224 ha. U svrhu funkcionalnosti sustava navodnjavanja potrebno je izvesti niz objekata. Naime potrebno je bilo prije svega predvidjeti zahvat i odvod vode, pohranu zahvaćene vode te daljnju distribuciju iste do korisnika, odnosno do poljoprivrednih površina.

Ne zaboravimo da je suša kod nas uobičajena i učestala klimatska pojava. S agronomskog stajališta suša je pojava kada biljka tijekom vegetacijske sezone nema na raspolaganju potrebnu količinu vode, što se posljedično odražava na rast i razvoj kulture, te smanjuje prinos. Ovisno o intenzitetu i duljini trajanja urodi raznih kultura mogu se smanjiti od 20 do 92 posto što rezultira elementarnu nepogodu. Nedostatak vode je najviše izražen u priobalnom dijelu, nešto je manji u istočnom, a najmanji u sjevernom dijelu Hrvatske. Navodnjavanje kao melioracijska mjera ima za cilj nadoknaditi nedostatak vode kako bi se osigurao biološki potencijal poljoprivredne kulture. Nedostatak vode u tlu za pojedine kulture osim klimatskih pokazatelja ovisi i o svojstvima tala, te razdoblju vegetacije.

Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama (NAPNAV), kojeg su izradili stručnjaci Agronomskog i Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prihvatila je Vlada RH u studenom 2005. godine kao strateški dokument kojim su uspostavljeni temelji sustavnog razvoja hidrotehničkih melioracija u Republike Hrvatske.

Uzevši u obzir činjenicu da prirodni resursi Republike Hrvatske osiguravaju razvoj navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta te je pokrenut „Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama“ – NAPNAV (2005.) kojemu je osnovni cilj poboljšanje gospodarenja prirodnim resursima. Očekuje se da će organiziranje infrastrukture u poljoprivredi, okrupnjavanje poljoprivrednih površina, uvođenje sustava navodnjavanja i novih tehnologija proizvodnje, polučiti i učinkovitiju poljoprivrednu proizvodnju.

U programskom razdoblju 2021.-2027. Europska unija će posredstvom EPFR-a i Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027. dodjeljivati potporu za razvoj projekata navodnjavanja.

Povodom ove intervencije ispunjava se Potreba 5 „Povećati produktivnost i konkurentnost u poljoprivredi i šumarstvu uz inovativne tehnologije“ smanjivanjem negativnog utjecaja suše, stabiliziranjem poljoprivredne proizvodnje te povećanjem konkurentnosti cijelog poljoprivrednog sektora.