Donosimo intervju s voditeljicom Glavnog vodnogospodarskog laboratorija dr.sc. Draženkom Stipaničev u kojem predstavljamo rad laboratorija Hrvatskih voda koji se preseljava u novu zgradu.

U petak se otvara Glavni vodnogospodarski laboratorij Hrvatskih voda, recite nam kako je sve zapravo počelo, kolika je vrijednost laboratorija, što sve laboratorij radi? 

Glavni vodnogospodarski laboratorij osnovan je u sklopu Hrvatskih voda 1998. godine i to na privremenoj lokaciji u Srednjoškolskom građevinskom centru u Novom Zagrebu. Zbog aktivnosti u planiranju i provedbi programa monitoringa površinskih i podzemnih voda na dijelu jadranskog vodnog područja u Šibeniku (Uvala Škar) 1999. godine je otvorena i podružnica GVL-a.  Preseljenjem laboratorija u Zagrebu 2004. godine u obnovljene prostorije tvrtke DIOKI na Žitnjaku stvoreni su neophodni preduvjeti za provođenja obimnijeg i zahtjevnijeg programa ispitivanja kvalitete površinskih, podzemnih i otpadnih voda. Zbog povećanog broja instrumentalne opreme, djelatnika, novih analitičkih metoda i pokazatelja te većeg broja analiza započinje i izgradnja novog laboratorija na Hrušćici.  Do kolovoza 2016. godine izgrađena je višenamjenska zgrada Hrvatskih voda u kojoj je na površini od 2.000 m² prostora  na dvije etaže smješten GVL Hrvatskih voda. U cjelokupnu izgradnju novog laboratorija na Hrušćici investirano je oko 47 milijuna kuna. Tehnološko rješenje prostora laboratorija usklađeno je s propisima koji definiraju potrebne normative za objekte i prostore te namjene te je laboratorij s lokacije Žitnjak preseljen na lokaciju Hrušćica 2017. godine. 

Zakonom o vodama GVL je proglašen službenim laboratorijem za uzimanje uzoraka i izradu analiza u okviru monitoringa i drugih službenih kontrola voda. Osnovna zadaća GVL-a je osigurati vjerodostojne podatke i objektivne analize o stanju kakvoće voda. GVL provodi koordinaciju i objedinjavanje rezultata analiza, monitoring kopnenih površinskih voda sjeverne, središnje, istočne Hrvatske, Istre i Dalmacije i na prekograničnim vodotocima kao i monitoring bioloških pokazatelja na području cijele Hrvatske.

Laboratorij obavlja čitav niz poslova u provedbi monitoringa stanja kakvoće voda, monitoring onečišćujućih tvari i otpadnih voda što uključuje terenski rad obavljanja uzorkovanja i laboratorijski rad analize uzoraka, kontrolu rezultata drugih laboratorija za potrebe Hrvatskih voda, intervencije tijekom izvanrednih i iznenadnih onečišćenja (ekspertna i operativna razina), prikupljanja, sistematizacije i obrade podataka te prevođenje podataka u informacije. GVL sudjeluje u određivanju nepoznatih opasnih tvari u vodama kao pomoć pri nadopuni nacionalnih propisa, surađuje s ostalim ovlaštenim laboratorijima, sveučilištima, znanstveno-istraživačkim institucijama, zavodima i institutima.

Služba za uzorkovanja, fizikalno-kemijska i mikrobiološka ispitivanja, Služba za instrumentalna ispitivanja, Služba za biološka ispitivanja, Služba kontrole kvalitete, Služba za ekotoksikološka ispitivanja te Služba za ispitivanje stanja kopnenih površinskih voda u Šibeniku sastavni su dijelovi laboratorija. Danas Glavni vodnogospodarski laboratorij ima 29 djelatnika u Zagrebu i Šibeniku od čega četiri doktora i dva magistra znanosti.

Djelatnici laboratorija prilikom uzorkovanja godišnje prijeđu više od 100 000 kilometara diljem Hrvatske. U 2016. godini GVL je primjerice proveo uzorkovanje i ispitivanje oko 1700 uzoraka kopnenih površinskih voda, više od 40 uzoraka riječnog sedimenta te 20 uzoraka vode pri iznenadnim zagađenjima na ukupno 135 mjernih postaja koje su uzorkovane jednom mjesečno.

U 2017. godini se predviđa uzorkovanje na 172 mjerne postaje mjesečno te ispitivanje na godišnjoj razini od oko 2000 uzoraka kopnenih površinskih voda, a broj uzoraka riječnog sedimenta ostaje na istoj razini kao i u 2016. godini.

GVL je od Hrvatske akreditacijske agencije (HAA) u lipnju 2013. godine, dobio Potvrdu o akreditaciji prema normi HRN EN ISO/IEC 17025:2007 za područje uzorkovanja i ispitivanja voda kao dokaz organizacijske i tehničke osposobljenosti laboratorija te kao dokaz zadovoljavanja strogih kriterija i zahtjeva normi za kvalitetnu provedbu analitičkih ispitivanja.  Akreditacijom je ispunjena zakonska obaveza i preporuka europskih direktiva iz područja ispitivanja i zaštite voda te je GVL time dobio međunarodno priznanje i povjerenje u sigurnost i kvalitetu ispitivanja koje provodi. Nakon priprema i nadzora od strane HAA u 2017. godini u GVL Zagreb akreditirano je 16 metoda i 69 pokazatelja, a u GVL Šibenik akreditirano je 10 metoda i 12 pokazatelja.

Prema podacima iz Ministarstva poljoprivrede ukupan broj pokazatelja za koje GVL Zagreb i Šibenik posjeduju ovlaštenje se, uz održavanje ishodišnog broja ovlaštenja, s 80 u 2016. godini povećao na njih ukupno 167. Važno je naglasiti kako se i u dijelu ovlaštenja u razdoblju do 2018. godine planira daljnje povećanje broja analita u ovlaštenju.

Koji će Vam biti prioriteti u smislu sinergije laboratorija i vodnog gospodarstva kada su u pitanju buduća ulaganja? Planiramo li koristiti sredstva EU fondova za daljnji razvoj?

Rad u laboratoriju je izuzetno dinamičan i zahtjevan jer se laboratorijske aktivnosti nadovezuju i na primjenu novih znanstvenih spoznaja i analitičkih dostignuća vezanih uz novu i sofisticiranu analitičku opremu koja se odlikuje sve nižim granicama detekcije kako bi kontinuirano pratili zahtjeve iz Okvirne direktive o vodama. Upravo zbog toga je izuzetno bitno sustavno ulaganje u instrumentalnu opremu, ali i u održavanje postojeće. Korištenje sredstava iz EU fondova je značajno za daljnji razvoj laboratorija i trenutno je u tijeku izrada aplikacije s osnovnim ciljem povratka sredstva koja su investirana u izgradnju laboratorija na Hrušćici kao i investiranje u instrumentalnu opremu zbog planirane opsežnije aktivnosti laboratorija s ciljem preuzimanja cjelokupnog monitoringa kopnenih površinskih voda. Također, planiramo korištenjem sredstava iz EU fondova dodatno osnažiti laboratorij analitičkom opremom i infrastrukturno ojačati laboratorij u Šibeniku čime bi se stekli uvjeti za proširenjem djelatnosti laboratorija i na druge vrste voda.

Kvalitetni i pouzdani rezultati ispitivanja kemijskog i ekološkog stanja vodnih tijela važni su za Hrvatske vode jer predstavljaju podlogu za donošenje planova upravljanja vodama, a korištenjem EU sredstava i njihovim povlačenjem u smjeru jačanja kapaciteta GVL-a unaprijedit će se i budući planovi upravljanja što će u konačnici dovesti do značajnih ušteda u državnom proračunu.

Na čemu treba temeljiti daljnji razvoj laboratorija? Možda otvoriti njegova vrata i za potrebe izvan Hrvatskih voda ili pak proširenje područja akreditacija?

Sama akreditacija potvrđuje kompetentnost laboratorija za dosljednu i pouzdanu provedbu    postupaka ispitivanja s rezultatima ispitivanja koji su međunarodno prepoznatljivi kao valjani, sljedivi i točni. Akreditacija je dakle pokazatelj kvalitete rada laboratorija.

Otvorenjem novog laboratorija ostvareni su svi preduvjeti za preuzimanje cjelokupnog monitoringa kopnenih površinskih voda kao i za proširenje područja akreditacije. Daljnji razvoj laboratorija temeljit će se na jačanju ljudskih potencijala, proširenju liste pokazatelja, opremanju laboratorija najnovijim instrumentalnim i analitičkim tehnikama iz područja kemije, ekotoksikologije i biologije.

S obzirom na nove smještajne kapacitete GVL je u potpunosti spreman preuzeti hidromorfološki monitoring. Do sada smo ga provodili na malom broju postaja kroz zajednički projekt s nizozemskim partnerima iz čega je proizašao Vodič za hidromorfološki monitoring i ocjenu stanja rijeka u Hrvatskoj, a time i Metodologija monitoringa i ocjenjivanja hidromorfoloških pokazatelja. Monitoring je trenutno preuzela suradnička institucija na čijem stručnom i znanstvenom čelu je Geografski odsjek PMF-a. Kroz projekt monitoringa radi se i na upotpunjavanju Metodologije, nakon čega će sve biti spremno za potpuno preuzimanje monitoringa u GVL-u. U ovom projektu GVL sudjeluje kao nadzor te kroz stručnu suradnju oko prikupljanja i obrade podataka.

Služba za ekotoksikološka ispitivanja također važan segment laboratorija koji treba razvijati jer predstavlja poveznicu između bioloških i kemijskih ispitivanja voda kojom dobivamo informaciju o utjecaju spojeva prisutnih u vodi ili sedimentu na testne organizme. U planu je uvođenje različitih ekotoksikoloških testova na biljnim i životinjskim organizmima primjenom različitih bioloških metoda koje su neophodne za integriranu procjenu kvalitete vodenog okoliša poput primjerice biomarkera i biotestova. Cilj je ekotoksikološkim ispitivanjima unaprijediti znanje o karakteristikama i potencijalnim učincima onečišćujućih tvari u okolišu, bilo da se radi o identificiranju tvari koje uzrokuju efekt, bilo da se radi o učinku smjesa različitih spojeva koji su prisutni u okolišu. Takvim pristupom napravili bi veliki iskorak u ispitivanju voda jer bi imali potpuniju informaciju o stvarnom utjecaju onečišćujućih tvari na biljni i životinjski svijet, a time i daleko jasniju sliku o kvaliteti voda. Razvoj laboratorija nesumnjivo je usko povezan i uz suradnju  s drugim laboratorijima, sveučilištima, znanstveno-istraživačkim institucijama, zavodima i institutima diljem Europe i šire.  

Surađuje li GVL  i s međunarodnim laboratorijima? Razmjenjujete li iskustva s kolegama na međudržavnoj razini?

Djelatnici GVL-a aktivno sudjeluju na sastancima radnih grupa pri Europskoj komisiji. Između ostalih redovnih poslova rad u laboratoriju bazira se i na sustavnoj edukaciji djelatnika koja uključuje i razmjenu iskustava i suradnju s kolegama iz drugih laboratorija bez kojih bi bilo nemoguće razvijati kvalitetan laboratorij. Laboratorij je i do sada imao suradnju sa znanstveno-obrazovnim institucijama na različitim projektima iz Hrvatske i EU a o kvaliteti suradnje najbolje svjedoče i brojni publicirani znanstveni i stručni radovi.

Od domaćih znanstvenih institucija GVL surađuje s Prirodoslovno-matematičkim fakultetom (Biološki odsjek, Geografski odsjek, Fizički odsjek), Institutom Ruđer Bošković u Zagrebu i Rovinju, Fakultetom strojarstva i brodogradnje, Stomatološkim fakultetom, Metalurškim fakultetom u Sisku, Agronomskim fakultetom (Zavod za opću proizvodnju bilja),  Fakultetom kemijskog inženjerstva i tehnologije (Zavod za analitičku kemiju), Geološkim institutom, Institutom za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, a u novije vrijeme je suradnja započeta i sa Sveučilištem Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Od vanjskih institucija GVL surađuje s Norman Network-om (mreža referentnih laboratorija, istraživačkih centara i povezanih organizacija za monitoring i biomonitoring okolišnih onečišćujućih tvari), Okolišnim Institutom iz Slovačke, ICRAI Institutom za ispitivanje voda iz Španjolske, Eawag - federalnim institutom za vode iz Švicarske, Prirodoslovno-matematičkim fakultetom iz Makedonije, BOKU Sveučilištem u Beču, Institutom za ispitivanje vode u Bratislavi, Sveučilištem u Veszpremu, Balaton institutom za ispitivanje vode u Debrecenu, Institutom Siniša Stanković u Beogradu i Agencijom za okolje u Ljubljani.

Povezanost laboratorija sa znanstvenom zajednicom kao i mogućnost i spremnost laboratorija da u svoj stručni dio brzo implementira i dio novih znanstvenih spoznaja i tehničkih podataka važne su za razvoj i prepoznatljivost laboratorija što predstavlja osnovu za obostranu korist znanstvene i stručne zajednice.

Po vama, koji je najvažniji projekt koji je GVL do sada provodio?

Posebno bih istaknula suradnju s Norman Network-om i ICPDR-om koja je u većem opsegu proizašla na projektu JDS 3 (The Joint Danube Survey 3). JDS3 je 2013. godine proglašen najvećom svjetskom riječnom istraživačkom ekspedicijom.

Na toj je ekspediciji GVL između ostalog  sudjelovao i u provedbi ispitivanja onečišćujućih tvari u Dunavu od njegova izvora do ušća i to u segmentu ne-ciljnog analitičkog pretraživanja i detekcije onečišćujućih tvari. Pojednostavljeno, proveli smo ispitivanje spojeva koji nisu regulirani zakonom, dakle, nisu u sustavu monitoringa i podaci o njima nisu postojali iako se radi o spojevima koji su zbog ljudske aktivnosti i svakodnevne primjene realno prisutni u okolišu.   

U 68 uzoraka vode rijeke Dunav i njenih pritoka odredili smo koncentracije za 168 organskih spojeva i to pesticida, farmaceutika (antidepresivi, antiepileptici, neuroleptici, opioidi, hipnotici, kardiovaskularni lijekovi, halucinogeni, diuretici) i droga. Osim toga proveli smo ne-ciljno analitičko pretraživanje na svim uzorcima voda na prisutnost 80.000 organskih spojeva za koje GVL ima softversku knjižnicu podataka, a primijenjeni pristup smo i  prezentirali na Norman Network radionici i to u društvu eminentnih stručnjaka iz cijelog svijeta. Kao rezultat cijelog projekta upravo na spomenutoj radionici je po prvi puta u svijetu definiran pristup i metodologija u ne-ciljnom analitičkom ispitivanju okolišnih uzoraka.

Porast onečišćenja slatkovodnih sustava s velikim brojem različitih organskih spojeva, a koji je nastao kao posljedica povećane aktivnosti i porasta ljudske populacije predstavlja jedan od ključnih okolišnih problema današnjice. Kvalitativan i kvantitativan pristup u određivanju organskih spojeva u okolišnim uzorcima predstavlja važan iskorak neophodan za kvalitetnu procjenu rizika te svrsishodno praćenje kakvoće voda kojim je omogućeno pravovremeno preventivno djelovanje u okolišu s ciljem izbjegavanja dugoročnog pogoršanja stanja.

Postojana organska zagađivala i metali su primjerice u površinskim vodama regulirani sukladno Okvirnoj direktivi o vodama. S druge strane, prisutnost niskih koncentracija nereguliranih zagađivala poput pesticida, farmaceutika, sredstava za osobnu njegu, hormona i svih ostalih spojeva koji se zbog svakodnevne uporabe kontinuirano unose u okoliš dodatno doprinose zabrinutosti jer ih se povezuje uz kroničnu toksičnost, endokrine poremećaje i antibiotsku rezistentnost posebice stoga jer se javljaju kao komponente unutar kompleksnih kemijskih smjesa. Za kvalitetnu procjenu rizika i sustavno kvalitetno praćenje kakvoće voda, jedan od osnovnih preduvjeta je dostupnost multirezidualne analitičke metode kojom je moguće provesti određivanje širokog spektra različitih skupina organskih spojeva prisutnih u niskom nanogramskom koncentracijskom području.

S obzirom na sve nove znanstvene spoznaje, nove analitičke mogućnosti i sve prethodno navedeno u tijeku je definiranje još opsežnijeg programa aktivnosti koje bi GVL radio u sklopu ekspedicije JDS4 koja će se provesti 2019. godine.

Suradnja s vrhunskim stručnjacima iz drugih institucija kroz takve projekte predstavlja veliki znanstveni i stručni izazov u kojem i učimo i podučavamo. Međutim nedvojbeno, rezultati takvih projekata imaju za cilj produbiti znanje i doprinijeti novim spoznajama važnima za zaštitu okoliša. GVL danas stoji ravnopravno uz bok eminentnih laboratorija u Europi koji se bave problematikom zaštite okoliša, a suradnje, publicirani stručni i prijavljeni znanstveni projekti s najboljim stručnjacima analitike okoliša dodatni su motivator i garancija daljnjeg razvoja laboratorija.