Kako bi se skrenula pažnja na važnost zaštite i očuvanja okoliša, svake godine 22. travnja nizom aktivnosti u svijetu se obilježava Dan planeta Zemlje. Tema ovogodišnjeg Dana je okolišna i klimatska pismenost.
Dan planeta Zemlje prvi put je obilježen na današnji dan 1970. godine u Sjedinjenim američkim državama, dvadeset godina kasnije prerastao je u međunarodni dan koji se od 1990. godine obilježava i u Hrvatskoj. Danas u obilježavanju 22. travnja sudjeluje više od milijardu ljudi u više od 190 zemalja na svim kontinentima koji svake godine skreću pažnju na goruće probleme s kojima se suočava naš planet. Ove brojke Dan planeta Zemlje čine i jednim od najvećih sekularnih praznika na svijetu.
Kada izvor presuši – tek tada ćemo znati vrijednost vode?
Citat koji se pripisuje Benjaminu Franklinu kaže da ćemo znati vrijednost vode tek kada izvor presuši. Kako bismo vrijednost vode i zraka ipak osvijestili i prije, potrebno je obrazovanje – okolišna i klimatska pismenost.
Ovogodišnji Dan planeta Zemlje naglašava potrebu da svaki građanin u svijetu bude upoznat s konceptom klimatskih promjena i opasnostima promjena za naš planet. Cilj kampanje u 2017. godini stoga je osnažiti građane sa znanjem koje će ih potaknuti na djelovanje kojim će zaštititi okoliš.
Sve kampanje za Dan planeta Zemlje imaju zajednički cilj – pomoć u stvaranju zelenije i održivije budućnosti te pomoć u borbi protiv klimatskih promjena. Tema ovogodišnjeg Dana također je dio tog cilja, a okolišna pismenost je sagledana kao sredstvo koje će poboljšati zakonodavne okvire zaštite okoliša i kao alat koji će ubrzati stvaranje zelenih tehnologija i zelenih radnih mjesta.
22. travnja 1970. – 22. travnja 2017.
Prošlogodišnji Dan planeta Zemlje u povijesti će biti zabilježen i kao dan kada su svjetski lideri potpisali Pariški sporazum o klimatskim promjenama iz čega je vidljivo kako je Dan planeta zemlje globalno prepoznat kao dan na koji se čovječanstvo ujedinjuje radi zaštite okoliša. Obilježavanje prvog Dana planeta Zemlje također je od povijesnog značaja jer je njegovo slavljenje 22. travnja 1970. godine zapravo i rođenje modernog pokreta za zaštitu prirode.
Ideju o nacionalnom danu u čijem će središtu biti okoliš prvi je dobio američki senator Gaylord Nelson, osnivač Dana planeta Zemlje, nakon svjedočenja šteti nastaloj zbog izlijevanja nafte u kalifornijskoj Santa Barbari. Kampanja koja je uslijedila spojila je energiju antiratnog pokreta šezdesetih godina s tek nadolazećom svijesti javnosti o zagađenju zraka i vode, čime je tema zaštite okoliša došla na dnevni red.
Pritom je 22. travnja izabran za Dan planeta Zemlje isključivo iz praktičnih razloga – ovaj datum se nalazi između proljetnih praznika i završnih ispita. Na taj je dan 1970. godine čak 20 milijuna Amerikanaca izašlo na ulice, parkove i ostala javna mjesta kako bi dalo svoj glas za održivi okoliš, a tisuće fakulteta organiziralo je prosvjede protiv uništavanja okoliša.
Dvadeset godina kasnije, 1990. godine, pokret je postao globalni. Dan planeta Zemlje tada je obilježilo čak 200 milijuna ljudi u 141 državi.
Priroda = jedino mjesto gdje svi imaju zajednički interes
Na današnji dan prisjećamo se kako je Zemlja naš jedini dom („Majka Zemlja”) i da čak ni uz svu tehnologiju koja je danas dostupna, bez sigurnog okoliša nema ni budućnosti za čovjeka. Ona je naš jedini isključivo zajednički interes: „Priroda je mjesto gdje se svi susrećemo; gdje svi imaju zajednički interes; jedina stvar koju svi moramo podijeliti.” (Lady Bird Johnson).
