Danas je održan prvi online Ministarski sastanak Međunarodne komisije za zaštitu rijeke Dunav (International Commission for the Protection of the Danube River – ICPDR). Na sastanku je sudjelovala i hrvatska delegacija, koju je predvodio državni tajnik Mario Šiljeg.
Na Ministarskom sastanku usvojena je Dunavska ministarska deklaracija, kojom su podržana dva ažurirana plana upravljanja slivom rijeke Dunav – Plan upravljanja slivom rijeke Dunav i Plan upravljanja rizicima od poplava rijeke Dunav.
Planovima upravljanja utvrđene su mjere za narednih šest godina s ciljem čišćih, zdravijih i sigurnijih voda u kojima će svi moći uživati. Ovaj cilj je danas jednako relevantan i urgentan kao i 2016. godine kada je ICPDRom predsjedala Republika Hrvatska, a kada su ministri podunavskih zemalja zadnji put usvojili ova dva plana upravljanja. Plan upravljanja slivom rijeke Dunav i Plan upravljanja rizicima od poplava rijeke Dunav ažurirani 2021. godine izrađeni su na način propisan EU Okvirnom direktivom o vodama i EU Direktivom o poplavama.
Državni tajnik Šiljeg je, podržavši u ime Republike Hrvatske Dunavsku deklaraciju i prihvaćanje ažuriranih dunavskih planova, istaknuo što Hrvatska čini za dobro stanje Dunava: „Zajedničkim planiranjem na međunarodnim slivovima kao što je Dunav, vjerujem, dajemo najbolje što svaka od država ima. Republika Hrvatska doprinosi zaštiti Dunava smanjenjem onečišćenja od komunalnih otpadnih voda. Tako je u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. od do sada odobrenih 60 vodno komunalnih projekata, 38 projekata upravo na području sliva rijeke Dunav, ukupne vrijednosti 12,4 milijarde HRK, uključujući PDV.“
Voditelj hrvatske delegacije dodatno se osvrnuo na smanjenje rizika od poplava: „Svjesni smo da potpuna zaštita od poplava nije moguća, no izvjesno je da učestalosti i intenzitetu poplava pridonose klimatske promjene, stoga nam ovo pitanje postaje sve važnije i mora biti visoko na agendi. Razvojni projekti i rekonstrukcije sustava zaštite od poplava također se u Hrvatskoj provode na čitavom vodnom području rijeke Dunav, najintenzivnije na slivu Save na područjima koja su posljednjih dvadesetak godina bila izložena poplavama - na područjima uz Savu u Slavoniji, na karlovačkom području i na ogulinskom području. Ukupna vrijednost tih projekata je oko 300 milijuna eura. Nacrtom Višegodišnjeg programa gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije za razdoblje do 2030. godine koji je u pripremi, na vodnom području rijeke Dunav predviđena su ulaganja u sustave obrane od poplava u ukupnom iznosu od oko 1,3 milijarde eura, većinom iz europskih fondova.“
"Voda je resurs koji možemo lako uzeti zdravo za gotovo", rekao je gospodin Róbert-Eugen Szép, predsjedavajući ICPDRom u ime Rumunjske. "Međutim, posebno u kontekstu klimatskih promjena, postaje jasnije nego ikada koliko je za nas važno zaštititi vode našeg zajedničkog riječnog sliva. A to nije važno samo za nas – važno je i za buduće generacije.”
G. Szép je dodao: „Danas je važan dan za budućnost sliva rijeke Dunav. Ministri podunavskih zemalja i visoki predstavnik EU okupili su se ovdje danas kako bi podržali dva ažurirana ICPDR-ova plana upravljanja iz 2021. godine - Plan upravljanja slivom rijeke Dunav i Plan upravljanja rizicima od poplava rijeke Dunav, koje je ICPDR nedavno usvojio, i kako bi razgovarali o načinu na koji će se ti planovi provoditi narednih šest godina.”
Ministri i predstavnici ministara nadležnih za upravljanje vodama iz podunavskih zemalja - Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Republike Češke, Njemačke, Mađarske, Crne Gore, Moldavije, Rumunjske, Srbije, Slovačke, Slovenije i Ukrajine te Europska unija podržali su planove upravljanja i usvojili ministarsku “Dunavsku deklaraciju” na održanom online sastanku.
Na ovom sastanku je održana i panel rasprava stručnjaka iz organizacija-promatrača ICPDR-a koji su govorili o suradnji s ICPDR-om.
Plan upravljanja slivom rijeke Dunav ažuriran 2021. godine nudi mnogobrojne i sveobuhvatne informacije o pitanjima upravljanja vodama za najmeđunarodniji riječni sliv na svijetu. Ažuriranjem iz 2021. godine utvrđeni su prioriteti zajedničkog upravljanje vodnim resursima u cijelom slivu rijeke Dunav za narednih šest godina radi postizanja „dobrog stanja“ voda u slivu rijeke Dunav do 2027. godine. Izrađen istodobno s ažuriranim Planom upravljanja slivom rijeke Dunav, Plan upravljanja rizicima od poplava rijeke Dunav ažuriran 2021. godine nudi mnogobrojne i sveobuhvatne informacije o mjerama upravljanja rizicima od poplava koje će biti poduzete u slivu rijeke Dunav.
Ažurirani Plan upravljanja slivom rijeke Dunav sadrži konkretne mjere u vezi pet značajnih pitanja upravljanja vodama koje je identificirao ICPDR. Mjere opisane u ovom planu će biti poduzete u narednom ICPDR-ovom ciklusu upravljanja do 2027. godine, uključujući tu i revitalizaciju staništa i ekološke koridore za migratorne riblje vrste, posebice jesetru. Uz to, istaknuta je važnost primjene odgovarajućih tehnologija pročišćavanja otpadnih voda, najboljih dostupnih tehnika u industriji, najboljih praksi upravljanja u poljoprivredi i odgovarajućih sigurnosnih mjera u opasnim instalacijama kako bi se nastavio rješavati problem opterećenja nutrijentima koji nošeni rijekom Dunav dospijevaju u Crno more. Ažurirani Plan upravljanja rizicima od poplava rijeke Dunav predstavlja strateške mjere na razini cijelog sliva za prevenciju i smanjenje šteta uzrokovanih poplavama po ljudsko zdravlje, okoliš, kulturnu baštinu i gospodarske aktivnosti. Posebna pažnja u Planu upravljanja rizicima od poplava rijeke Dunav ažuriranom 2021. godine posvećena je mjerama uporabe područja s potencijalom zadržavanja poplavnih voda, poput prirodnih naplavnih ravnica i drugih područja koja omogućuju kontroliranje poplava. Prednost je data mjerama koje su dovoljno otporne na neizvjesnosti u predviđanju utjecaja klimatskih promjena.
Oba plana upravljanja nadograđuju se na uspjeh prethodnih planova iz 2015. godine. Primjerice, u posljednjih šest godina izmjereno je impresivno smanjenje organskog onečišćenja od 30% iz komunalnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, uz smanjenje ukupnih emisija dušika i fosfora od oko 20%. Nadalje, može se potvrditi provedba 46 mjera vezanih za omogućavanje migracije, plus više od 10.000 hektara naplavnih ravnica i močvarnih područja koja su ponovno djelomično ili potpuno povezana.
