29. lipnja obilježava se Međunarodni dan Dunava slaveći Dunav i rijeke koje utječu u njega, kao i njegovu vitalnu ulogu u osiguranju vode, hrane, energije, rekreacije i egzistencije. Na taj se datum obilježava i godišnjica potpisivanja Konvencije o zaštiti rijeke Dunav u Sofiji u Bugarskoj 1994. godine. Republika Hrvatska jedna je od prvih država koja je podržala ideju o zaštiti Dunava.

Dan Dunava postao je najveći riječni festival na svijetu, s velikim festivalima na riječnim obalama i javnim skupovima, kao i edukativnim događanjima. To je također proslava na razini cijelog sliva koja odražava raznolikost regije. Na međunarodnoj razini koordinaciju provodi Stalno tajništvo Međunarodne komisije za zaštitu rijeke Dunav (ICPDR).

Dunav je rijeka duga 2860 kilometara, što je čini najvećom rijekom zapadne Europe i drugom najdužom nakon rijeke Volge i protječe kroz četiri glavna grada čija imena sva počinju na slovo B: Beč, Bratislava, Budimpešta i Beograd. Kroz Hrvatsku prolazi tek 138 kilometara, od kojih je većina prirodna granica.

U Dunav utječe oko 300 pritoka, od kojih je više od 30 plovnih, a među značajnijima su Drava, Sava, Tisa i Prut. Veličina slivnog područja je 817.000 četvornih kilometara.

Izvire u planinskom području Schwarzwalda u Njemačkoj i osim što je najveća rijeka u Europskoj uniji, Dunav je ujedno i jedina rijeka u Europi koja teče od zapada prema istoku, do ušća u Crno more. Osim toga, jedan dio Dunava ne nastavlja svoj put kroz Europu već kod njemačkog grada Tuttlingena ponire u zemlju, što je činjenica koju mnogi ljudi ne znaju.

Preko Bavarskog kanala, Dunav povezuje Atlantski ocean sa Crnim morem, a zahvaljujući svojoj širini, Dunavom mogu ploviti i veliki brodovi.

Dunav protječe kroz deset europskih država ili je pak njihova granična rijeka (Njemačka, Austrija, Slovačka, Mađarska, Hrvatska, Srbija, Rumunjska, Bugarska, Moldavija i Ukrajina) i predstavlja jedan od najbitnijih plovnih puteva u Europi te je zbog toga ova rijeka strateški važna za sve te zemlje. Dunav je vrlo prometna rijeka koja osim gospodarskog značenja ima i važan sociološki, kulturološki i ekonomski značaj.

Dunav je najdublji u Rumunjskoj, u mjestu Kazan, gdje je najuži, ali i najdublji te je širina rijeke ovdje 150 metara, a dubina čak 90 metara.

Delta Dunava najvećim se dijelom nalazi u Rumunjskoj, dok je manji dio ušća na prostoru Ukrajine i nalazi se popisu svjetske baštine UNESCO-a, u dijelu koji se nalazi u Rumunjskoj. Delta je bogata brojnim biljnim i životinjskim vrstama koje su na ovaj način trajno zaštićene. Dunav u svom srednjem toku, uz pomoć rijeke Drave, stvara unutarnju deltu u Parku prirode Kopački rit.

Dunav skriva na stotine potopljenih ratnih brodova koji na površinu izviru kad se spusti razina vode. Potopljeni brodovi na dnu Dunava pripadaju Crnomorskoj ratnoj floti, koja se 1944. godine povlačila pred Crvenom armijom tijekom Drugog svjetskog rata.