Uoči dolaska ljeta izašao je novi broj časopisa Hrvatska vodoprivreda broj 231 posvećen aktualnim temama i pojavama prirodnih katastrofa u kojima voda ima važnu ulogu.
U ovom velikom otvorenom „laboratoriju“ koji nazivamo Zemlja s puno međusobno ovisnih sudionika i procesa, suočavamo se i s kriznim situacijama nepoznatog ishoda. Voda kao temeljno „otapalo“ i transporter ovih zbivanja, igra osobito važnu ulogu u ovoj borbi za život, a upravljanje vodama tako postaje složenije i izazovnije.
Mogu li se prirodne katastrofe predvidjeti i umanjiti njihove posljedice? U novom broju časopisa donosimo zanimljive članke u kojima predstavljamo projekte vodnoga gospodarstva koji imaju za cilj unaprijediti sustave praćenja i smanjiti posljedice mogućih katastrofalnih događanja. O tome svjedoče i aktivnosti poduzete nakon potresa na zagrebačkom području na vodnim građevinama u slivu rijeke Save, koji mogu postati obrazac za daljnju kategorizaciju vodnih građevina u Hrvatskoj u cilju donošenja preventivnih mjera i poboljšanja njihove sigurnosti u sustavu obrane od poplava. Također, provedba projekata kojima se omogućuje stvaranje unaprijeđenih baza podataka, analiza i modela, omogućit će i smanjenje rizika od prirodnih katastrofa, od kojih poplave čine znatan rizik. Zaštita voda i opskrba pitkom vodom važan su segment vodnog gospodarstva u osiguranju životnih uvjeta i razvoja gospodarstva, o čemu svjedoče brojni infrastrukturni projekti koji se provode diljem Hrvatske.
U okolnostima kriznih situacija, stvarnost smo privremeno zamijenili virtualnim svijetom komunikacije, pa se tako putujući kroz vrijeme i žicama voda našla u našem virtualnom svijetu, daleko od drevne prošlosti. Istovremeno, voda je ispod debelog sloja leda i u dubinama Amundsen-ovog mora, u blizini obale Južnog Antarktika, krila drevne tragove klime i života, koji je bio sasvim drugačiji od današnjega. Putujući vremeplovom do Milana i Bergama i njihovih brojnih očuvanih fontana, doputovat ćete i do najnovijih otkrića u pustinjskim područjima, gdje su američki znanstvenici pomoću satelitskih snimaka NASA-e otkrili oko 140 malih jezera koja se uglavnom napajaju iz podzemlja pustinje Gobi. O bogatstvu života u vodi govore i snimke s otoka Soccora i obala naših rijeka koje krase čigre i vretenca. Ipak, upozoravajuće snimke jadranskog podmorja svjedoče i o neodgovornim pojedincima koji odlažu otpad ispod površine vode, nadajući se kako ga nitko neće naći.
Uz informacije o kakvoći mora za kupanje, koja je na našem Jadranu u europskom vrhu, i preporučenu literaturu u kojoj voda ima glavnu ulogu, prolistajte i novi broj časopisa koji je dostupan i na web stranicama Hrvatskih voda te na sigurnom razmaku odmorite negdje u prirodi i uz vodu, diveći se njezinoj moći i novootkrivenim tajnama.
