Na istočnom rubu grada Imotskog, ispod strme klisure na kojoj se nalazi utvrda Topana, smjestilo se Modro jezero. Primarno je hidro-geomorfološki fenomen, ali je i dio kulturne baštine, uklopljen u život ljudi koji tamo žive. Prvi podaci o Modrom jezeru, kao i o obližnjem Crvenom jezeru, gube se kroz povijest. Gotovo svi istraživači slažu se kako je nastalo urušavanjem ogromne špilje, nastale erozijsko-korozijskim radom podzemne vode na tektonski predisponirane pukotine. Nakon urušavanja, koje se vjerojatno dogodilo prije oko 2400 godina, oko Jezera je postojao močvarni ekosustav, a od 1390 do 540 godina prije sadašnjeg vremena formirano je vrlo duboko jezero, bez sušnih razdoblja. Jezero se postupno sve više zatrpavalo, a erozijski procesi ubrzani su prije otprilike 400 godina, što je dovelo do današnjeg oblika koji i nije konačan. Modro jezero u budućnosti će biti sve pliće i s ljevkastijim stranama, sa sve manje vode, dok konačno potpuno ne presuši.
Jezero se nalazi u ogromnoj vrtači dimenzija oko 800 x 500 metara, koja je nastala urušavanjem i spajanjem dvije vrtače te stoga ima bubrežasti oblik. Najviša sigurna razina vode utvrđene u jezeru je 342,0 m.n.v., dok je dno na 241,6 m.n.v., što znači da se dubina vodenog stupca kreće od 0 metara kad jezero presuši, sve do 100,4 metara dubine, kad je na najvišoj razini. U iznimnim slučajevima dubina dostiže i 143,4 metara. Temperatura vode vrlo je varijabilna te na površini u ljetnim mjesecima doseže i 30 stupnjeva, a ispod 35 metara dubine je 9,05 do 9,5 stupnjeva C. I boja jezera mijenja se ovisno o razini vode, tako možemo vidjeti da je tirkizno modra kad je Jezero puno, a kad isušuje boja je plava do zelenkasta.
Voda u Modro jezero dolazi kroz desetak estavela koje se nalaze na dnu jezera, koje je prekriveno finim sivim glinama. Najveće dvije nalaze se na jugozapadnom dnu jezera, dok na sjevernom dijelu postoji i periodički vodotok koji dovodi vodu u Jezero. Isušivanju doprinose izrazito sušne godine, ali i potresi, nakon kojih voda rapidno nestaje. U 21. stoljeću sve su češća isušivanja, primjerice 2018. godine na dnu je preostao tek koji metar tople vode. Kad presuši, nastaje svojevrsna ekološka katastrofa jer praktički svi vodeni organizmi uginu, osim manjeg broja jedinki koje voda povuče u krško podzemlje. Međutim, isušivanje otvara mogućnosti za znanstvena istraživanja, jedinstvenu posjetu pustinjolikom presušenom dnu, ali i već tradicionalno uživanje mještana u nogometnoj utakmici.
Do Modrog jezera vodi kamena turistička staza, izgrađena prije gotovo 115 godina, a danas predstavlja arhitektonsku baštinu imotskog.
Više informacija o Modrom jezeru, ali i o mnogim drugim zanimljivim temama, pročitajte u posljednjem broju časopisa Hrvatska vodoprivreda.
