Hrvatska obala s otocima spada u najrazvedenije obale na svijetu. Duž obale ima 1244 otoka, otočića, hridi i grebena, pa se Hrvatska opravdano naziva „zemljom tisuću otoka“. Hrvatsko otočje sastoji se od 78 otoka, 524 otočića i 642 hridi i grebena.

Najveći otoci u Hrvatskoj su redom: Cres, Krk, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugo otok, Mljet, Vis i Rab. Dugo se vjerovalo da je Krk zapravo najveći otok u Hrvatskoj, što je bio pogrešan podatak. Iako razlika nije velika, Cres je ipak najveći hrvatski otok.

 Otoci su većinom vapnenačke građe kao i obala, a iznimke su pučinski otoci Jabuka i Brusnik, koji su vulkanskoga postanka, te pjeskoviti otok Susak.

 Od preko tisuću otoka stalno naseljenih je samo 49. Intenzivna depopulacija hrvatskih otoka, pogotovo onih površinom manjih i udaljenijih od kopna, na pojedinim je područjima rezultirala odumiranjem otočnih naselja, a time i zapostavljanjem njihovog kulturnog nasljeđa.

Smještaj na razvedenoj i dugačkoj jadranskoj obali s jedinstvenim arhipelagom omogućio je Hrvatskoj od najstarijih vremena sudjelovanje u svjetskom pomorstvu. Među svim slavenskim zemljama Hrvatska je jedina u kojoj su pomorska i sredozemna orijentacija duboko ukorijenjeni u tradiciju i svakidašnji život njezinih stanovnika.

 Iako je način života otočana tradicionalno vezan uz more (ribarstvo, pomorstvo, brodogradnja), svaki naseljeni otok svojevrsni je svijet u malom.

 Kamen, maslina i vinova loza temelj su postojanja na otocima. Ljudi su ih stoljećima obrađivali kako bi danas postale neizbrisiva otočka tradicija.

Hrvatska, zemlja s više od tisuću otoka, čistog mora, predivnih uvala i plaža jedinstvena je turistička destinacija. Svaki od ovih otoka ima posebnu povijest, predivne znamenitosti i obale koje svake godine osvajaju sve veći broj turista.

 Posebnost odmora na otocima očituje se u miru i tišini te kvalitetnom opuštanju u blagodatima prirode. Jadransko more slovi za jedno od najčišćih u Europi, pogotovo otvoreno more koje okružuje otoke te je savršen odmor i lijek za dušu i tijelo.