Poznato je da u krškim poljima teku kratki tokovi koji brzo poniru. Primjerice, Dretulja, Crni potok i Sušik u Drežničkom polju, potok Pećina u Črnac-polju, Jaruga kod Jezerana i Stajnice ili rijeka Jesenica. Kiše koje padaju na jugozapadnoj strani Velike i Male Kapele akumuliraju u ponornicama koje izbijaju na površini sa suprotne, sjeveroistočne strane Kapele na vrelima Zagorske Mrežnice i Dretulje, odnosno Primišljanske Mrežnice. No i ove rijeke su ponornice koje teku preko Ogulinsko-plaščanske udoline, pa i same poniru i ponovno izviru kao rijeke Tounjčica i Mrežnica. Nešto dalje ponire Jesenica, koja se poslije opet pojavi, ovaj put kao Slunjčica.

Dretulja je stoga tipična rijeka naših krških polja, ponornica koja izvire na jednom kraju polja, a ponire na drugom. U svojem kratkom toku meandrira u ravnici okruženoj krškim brdima, u mekoj zemlji nastaloj taloženjem mlađih (neogenskih i kvartarnih) sedimenata na stjenovito dno krških polja. Dno tih krških polja je nepropusno, „začepljeno“ finim česticama sedimenta pa ne otječe u podzemlje, odnosno teče na površini. Na rubovima su polja, na spoju propusnih i vodonepropusnih stijena, u direktnoj vezi s vodama podzemlja i površinskim svijetom. Dretulja glavninu svoje vode dobiva od ponornica Jaruge i Stajnice na jugozapadnoj strani Male Kapele te s područja ovog planinskog masiva. U zaleđu izvora Dretulje nalazimo hidrološki izrazito propusne stijene koje lako propuštaju oborinske vode u podzemlje.

Voda na izvoru Dretulje je bistra, svježa i brzo protječe. Radi se o reokrenom izvoru, s jakim prozračivanjem vode i stjenovitom podlogom, koji izbija na površinu iz podzemlja pod pritiskom, neposredno tvoreći potok. Ovdje je smješteno i vodocrpilište za potrebe Plaškog i okolnog područja. Odmah kod izvora je podignuta mala brana koja i stvara mali u jezereni tok, za potrebe negdašnjeg mlina i pilane. Devastirani mlin ostao je i danas na svom mjestu, dok su objekti pilane na lijevoj obali zapadnog kraka izvorišta, sasvim nestali. Izvor Dretulje je bio dovoljnog kapaciteta za rad cijelog postrojenja pilane i mlina, čak i za ljetnih mjeseci kad bi intenzitet izvorišta opadao. Osim ovog izvora, koji je na topografskim kartama označen toponimom Vrelo Dretulje, još nekoliko reokrenih izvora različitog intenziteta oblikuje glavnu maticu rijeke. Kojih 500 metara nalazi se još jedan manji izvor, najčešće označen toponimom Izvor Dretulje. U izuzetno sušnom razdoblju malo vrelo presahne, tako da nema nikakvog utjecaja na količinu vode Dretulje. Dretulja ovdje nema brzaka osim na izvorišnom dijelu iza brane, već postojano teče. Posebno je slikovit prvi dio rijeke u kojem ova tipična ponornica protječe prostranim livadama, tvoreći u okolnom području brojna vlažna staništa – tršćake i cretove. To se dobro vidi s povišenog položaja kamenoloma. Obale rijeke obrasle su trskom, a dno je pješčano, gotovo snježno bijele boje uz bujne vodene biljke koje struja blago povija. U mjestu Plaški, Dretulja protječe ispod mosta na ulazu u grad i ovdje prima značajnu pritoku, rječicu Vrnjiku. Od ovog mjesta je tok rijeke dijelom potpuno prepriječen gustim vrbama. Nakon sedam kilometara površinskog toka Dretulja zalazi u podzemlje. Ona ponire u jugoistočnom kraju Plaščanske zaravni u nekoliko zasebnih ponora u blizini zaseoka Jakšići nakon 10 km toka, te poslije 7 km ponovno izvire kao jedan od izvora rijeke Mrežnice (Primišljanske ili Istočne Mrežnice) kod Zbjega i Suvače, dok drugi dio predstavlja jaki izvor potoka Rudnice kod sela Kamenice.

Da bi se zaštitila dolina Dretulje s njenim osnovnim prirodnim vrijednostima, DZZP je predložio njenu zaštitu u kategoriji posebnog stanišnog rezervata ‘’Dolina Dretulje’’, no do proglašenja rezervata nije došlo. Projekt “Promocija i zaštita biološke raznolikosti rijeke Dretulje“ (2007.) sufinanciran od nadležnog ministarstva, potakao je suradnju sa stručnjacima i lokalnom zajednicom te promovirao sami lokalitet. Postavljene su poučne table i klupe, nastojalo se senzibilizirati stanovništvo za povratak tradicionalnoj košnji i ispaši, otisnula se brošura te je održan stručni skup 2008. u općini Plaški. Projekt je nastajao aktivno uključiti lokalno stanovništvo, pogotovo u edukaciji i negativnim utjecajima na rijeku i okolno vlažno stanište.

U novom broju časopisa "Hrvatska vodoprivreda" pročitajte članak u cijelosti.