Deset je godina prošlo od katastrofalnih poplava koje su u svibnju 2014. godine pogodile istočnu Hrvatsku. Tisuće stanovnika savskog područja tada je evakuirano, a samo u Hrvatskoj poplave su oduzele dva života.
Poplavama je prethodio višednevni enormni porast vodostaja rijeke Save i njezinih pritoka uzrokovan jakom ciklonom i višednevnim oborinama koje su dovele do nezabilježene količine vode u Savi zbog koje je rijeka probila nasipe na dva mjesta i izlila se na posavskom području u Slavoniji.
Poplave na području Republike Hrvatske dio su poplava koje su zahvatile cijelu jugoistočnu Europu u svibnju 2014. i odnijele više od 60 života.
Osim istočne Hrvatske, rekordne oborine zabilježene su i u Bosni i Hercegovini, te Srbiji.
Rijeke Una, Vrbas, Ukrina, Bosna i Drina koje utječu u Savu zabilježile su svoje rekordne vodostaje, te su formirale ekstremnu količinu vode u samoj Savi. Sredinom mjeseca tako su, prema podacima hrvatskog Državnog hidrometeorološkog zavoda, na hidrološkim postajama donje Save, Slavonskom Brodu, Slavonskom Šamcu, Županji i Gunji, zabilježeni najveći vodostaji u povijesti mjerenja.
Savski nasipi u Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji dugi ukupno 214 kilometara u subotu 17. svibnja na dva su mjesta probijeni, prvo kod Rajevog Sela i svega 15-ak minuta kasnije i na području Račinovaca, nakon čega je uslijedilo izlijevanje rijeke i katastrofalna poplava.
Voda je prodrla u nebranjeni dio zemljišta pri čemu su prva na udaru bila spomenuta dva sela. Ipak, najgore je prošla obližnja Gunja, koja se nalazi uz Savu između ta dva sela i koja je u prirodnoj depresiji. Voda je ubrzo počela puniti cijeli prostor.
Popuštanje nasipa nije se moglo predvidjeti jer je visina vodostaja bila na razini do sada nezabilježene tisuću godišnje velike vode.
Slika 1
Slika 2
Slika 1
Hrvatska je tada pokazala veliko srce te se cijela zemlja ujedinila i organizirala kako bi pomogla stanovnicima poplavom zahvaćenih područja istočne Slavonije. Kritični dijelovi nasipa u međuvremenu su sanirani investicijom vrijednom više stotina milijuna kuna. Ipak, poplavljene kuće nisu bile jedina šteta – u poljoprivrednom kraju stradale su i njive, poljoprivredni strojevi te domaće životinje.
Hrvatske vode su kroz Operativni program konkurentnost i kohezija 2014.-2020. realizirale 5 projekata zaštite od katastrofa sufinancirana sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 85 % .
Jedan od prvih projekata je Projekt Modernizacije lijevoobalnih savskih nasipa od Račinovaca do Nove Gradiške čija priprema je započela nakon katastrofe koja se dogodila u svibnju 2014. godine. Prve mjere sanacije oštećenih dionica nasipa poduzete su odmah nakon poplavnog događaja na dionicama nasipa u naseljima Račinovci, Rajevo Selo, Topola, Bošnjaci i Štitar.
Studijskom i projektnom dokumentacijom razmatrana je dionica ukupne duljine 236,7 km od Račinovaca (granica s Republikom Srbijom) do Nove Gradiške.
Definirana je provedba hitnih "no regret" mjera povećanja sigurnosti nasipa i zaobalja na dionicama dužine od 172,5 kilometara izgradnjom 80,2 kilometara balastnih bermi sa servisnim putom i plošnim drenom, 74,8 kilometara servisnih putova s plošnim drenom i 8 zasebnih projekata ukupne duljine 17,5 kilometara izvedbom vodonepropusne zavjese
Projekt Modernizacija lijevoobalnih savskih nasipa od Račinovaca do Nove Gradiške vrijedan je 49 milijuna eura od čega su bespovratna EU sredstva 41,7 milijun eura.
U administrativnom smislu projekt prolazi kroz dvije županije Vukovarsko-srijemsku i Brodsko-posavsku te 16 jedinica lokalne samouprave, dok je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa obuhvatilo 40 katastarskih općina.
U Vukovarsko-srijemskoj županiji ukupna duljina moderniziranog lijevoobalnog savskog nasipa iznosi 48,4 kilometara, u koje ne ubrajamo dionice koje su obnovljene i modernizirane odmah nakon poplavnog događaja u periodu od 2014.-2016. godine. Dok je na području Brodsko-posavske županije modernizirano cca 122 kilometara lijevoobalnog savskog nasipa.
