Međunarodni dan Dunava obilježava se svake godine 29. lipnja i 14 zemalja regije dunavskog sliva zajedno slave suživot ljudi i okoliša jednog od najvećih europskih riječnih sustava i obilježavaju ga kao Međunarodni dan Dunava.

Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav (eng. International Commission for the Protection of the Danube River – ICPDR), inicirala je obilježavanje Dana Dunava na desetu obljetnicu potpisivanja Konvencije o suradnji na zaštiti i održivom upravljanju rijekom Dunav na Ministarskom sastanku održanom 29. lipnja 2004. godine u Beču. Od tada se 29. lipnja u dunavskom slivu obilježava kao Dan Dunava.

Ove godine uz 20-tu obljetnicu Međunarodnog dana Dunava obilježavamo i 30-tu obljetnicu potpisivanja Konvencije o suradnji na zaštiti i održivoj uporabi

Republika Hrvatska jedna od prvih država koja je izrazila podršku ideji zaštite rijeke Dunav potpisavši Konvenciju o suradnji na zaštiti i održivoj uporabi rijeke, zajedno s 9 drugih zemalja (Austrija, Bugarska, Češka, Njemačka, Mađarska, Moldavija, Rumunjska, Slovačka, Ukrajina) i Europskom zajednicom. Konvencija je stupila na snagu 1998. godine od kada za zaštitu njenih ciljeva djeluje Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav, koja je na desetoj obljetnici potpisivanja Konvencije 2004. godine u Beču inicirala obilježavanje Dana Dunava kojeg danas slavimo, a posljednjih godina provodi se čitav niz aktivnosti s ciljem unapređenja upravljanja ovim područjima.

Sliv rijeke Dunav je drugi najveći europski riječni sliv, ukupne površine od 801.463 kvadratnih kilometara, što ga čini najvećim svjetskim međunarodnim riječnim slivom jer uključuje teritorije 19 zemalja: Njemačka, Austrija, Češka, Mađarska, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Bugarska, Rumunjska, Moldavija te Ukrajina, Švicarska, Italija, Poljska, Makedonija i Albanija. Dunav je ujedno i dom za više od 81 milijun ljudi različitih kultura, jezika, povijesnih i društvenih pozadina, a ekološki je vrlo značajan zbog zaštićenih područja sa bogatom biološkom raznolikošću.

Dunav je rijeka duga 2860 kilometara, što je čini najvećom rijekom zapadne Europe i drugom najdužom nakon rijeke Volge i protječe kroz četiri glavna grada čija imena sva počinju na slovo B: Beč, Bratislava, Budimpešta i Beograd. Kroz Hrvatsku prolazi tek 138 kilometara, od kojih je većina prirodna granica.

Izvire u planinskom području Schwarzwalda u Njemačkoj i osim što je najveća rijeka u Europskoj uniji, Dunav je ujedno i jedina rijeka u Europi koja teče od zapada prema istoku, do ušća u Crno more. Osim toga, jedan dio Dunava ne nastavlja svoj put kroz Europu već kod njemačkog grada Tuttlingena ponire u zemlju.

Preko Bavarskog kanala, Dunav povezuje Atlantski ocean sa Crnim morem, a zahvaljujući svojoj širini, Dunavom mogu ploviti i veliki brodovi.

Dunav protječe kroz deset europskih država ili je pak njihova granična rijeka (Njemačka, Austrija, Slovačka, Mađarska, Hrvatska, Srbija, Rumunjska, Bugarska, Moldavija i Ukrajina) i predstavlja jedan od najbitnijih plovnih puteva u Europi te je zbog toga ova rijeka strateški važna za sve te zemlje. Dunav je vrlo prometna rijeka koja osim gospodarskog značenja ima i važan sociološki, kulturološki i ekonomski značaj.

Nikad nije postojala veća potreba za zaštitom i obnavljanjem slatkovodnih resursa u Europi. Voda je bitna za higijenu, javno zdravlje i sigurnost. Dunav održava bezbrojna staništa ljudi i prirodnih voda, pružajući zaštitu od poplava, pitku vodu i rekreaciju. Nije ni čudo što ga mnogi smatraju životnom linijom Europe. Dunavu je potrebna aktivna podrška. Procjenjuje se da je 80 posto poplavnih područja i močvara uz rijeku nestalo u posljednjih 150 godina, što je rezultiralo pogoršanjem kvalitete vode. Ovakva šteta znači da ova područja više nisu u stanju podržati biološku raznolikost niti pružiti zaštitu od poplavnih voda okolnim selima.