Svjetski dan močvara odnosno vlažnih staništa (eng. World Wetlands Day) obilježava se 2. veljače, na dan kada je 1971. godine usvojena Ramsarska konvencija o zaštiti močvara. Svake godine drugog dana u veljači podiže se svijest o njihovoj važnosti.
Močvare su izvorišta iznimne biološke raznolikosti, te o njima ovisi preživljavanje nebrojeno mnogo životinjskih i biljnih vrsta čiji se životni prostor i kvaliteta i dalje smanjuju u većini dijelova svijeta.
Na Ramsarskom popisu vlažnih staništa od međunarodnog značaja nalazi se i pet hrvatskih lokaliteta, a to su Kopački rit, Lonjsko polje, Crna Mlaka, područje donjeg toka Neretve te prije nekoliko godina uvršteno Vransko jezero.
Međunarodno značajna močvarna područja u Hrvatskoj
Značajna močvarna područja u RH nalaze se većinom na poplavnim dijelovima slivova rijeka Drave, Dunava, Sava i Neretve, a prostiru se na oko 944 kilometara kvadratnih.
Između Drave i Dunava u Osječko-baranjskoj županiji smješten je Kopački rit. Poplavno područje Kopačkog rita karakterizira biološka raznolikost, a na području parka prirode zabilježeno je 293 vrsta ptica. Jugozapadno u slivu Save smješteno je najveće zaštićeno močvarno područje u Hrvatskoj, Lonjsko polje, većinom na području Sisačko-moslavačke županije. U istom slivu nalazi se i najmanje Ramsarsko područje u Hrvatskoj, ribnjak Crna Mlaka, u blizini Jastrebarskog u Zagrebačkoj županiji.
U jadranskom slivu na području Dubrovačko-neretvanske županije nalazi se četvrto močvarno područje, a to je donji tok Neretve. Pritom se u Dalmaciji, sjevernije u Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji, nalazi i posljednje zaštićeno vlažno stanište našoj zemlji. Radi se o Vranskom jezeru, području na kojem je zabilježeno više od 250 vrsta ptica i na kojem „zimuje” više od 100 tisuća ptica vodarica.
Ramsarska konvencija u Hrvatskoj je na snazi od 1991. godine. Prva četiri lokaliteta upisana su na popis još 1993. godine.
Ramsarska konvencija
Konvencija o močvarama usvojena je prije točno 46 godina u iranskom gradu Ramsaru na Kaspijskom jezeru. Pritom konvencija koristi izraz močvara veoma široko te njime označava sva vlažna staništa – jezera i rijeke, močvare i bare, ušća rijeka, pa i oaze i rižina polja. Radi se o posebno raznolikim i produktivnim ekosustavima.
Tada su utvrđena vlažna područja bitna za obitavanje ugroženih vrsta ptica selica, a unošenjem pojedine močvare na Ramsarski popis ona se označava kao prostor od međunarodne važnosti.
Misija Konvencije je očuvanje i mudro korištenje močvara lokalnim i nacionalnim djelovanjem te međunarodnom suradnjom i tako doprinijeti postizanju održivog razvoja u svijetu.
