Kako bi se spriječila nestašica vode i pravovremeno osmislili održivi koncepti korisni za uštedu vode u budućnosti, vodu je važno razumjeti u svim njenim oblicima pa tako i virtualnu vodu.
Voda je svuda oko nas. Ne samo vidljiva, kao kiša, rijeka ili more, već i skrivena u našem tijelu, hrani i proizvodima koje konzumiramo svakodnevno. Pojam virtualne vode možemo definirati kao vodu koja je potrebna za proizvodnju mnogih proizvoda koje svakodnevno konzumiramo.
Koncept virtualne vode razvio je britanski znanstvenik John Anthony Allan (1937.-2021.) 1990-ih. Taj koncept se odnosi na vodu koja nije vidljiva u konačnim proizvodima, ali je od ključne važnosti za njihovu proizvodnju. Koliko puno, vidljive i virtualne, vode je uključeno u različite proizvode pokazuje podatak da je za proizvodnju 200 g pomfrita potrebno utrošit 185 litara vode, dok je za jedan hamburger od 100 g potrebno 2.400 litara vode, a za jednu čašu piva (250 ml) potrebno je utrošiti 74 litre vode.
Neke zemlje, koje se suočavaju s ozbiljnom nestašicom vode, pokušavaju primijeniti strategiju virtualne vode kako bi se uspješno nosili s regionalnim upravljanjem vodom. Zbog ograničenih vodnih resursa, svjetska suha područja sve više ovise o trgovini virtualnom vodom. Što znači ako se uvozi hrana, uvozi se i voda koja je bila potrebna za njenu proizvodnju.
Koncept virtualne, nevidljive, vode temelji se na činjenici da svaki proizvod, bilo poljoprivredni ili industrijski, treba određenu količinu vode da bi bio proizveden. Primjerice, pri proizvodnji kave ili kruha treba uzeti u obzir i potrošnju vode koja je potrebna samom zrnju za rast na polju primjera radi za šalicu kave, uključujući proizvodnju, navodnjavanje biljaka, pakiranje i transport potroši se oko 140 litara vode.
Više od 70 % svjetske vode koristi se za proizvodnju hrane. Ostatak je podijeljen između industrijske robe i osobnih potreba za vodom.
Svijet se sve više suočava s ozbiljnim problemima nestašice vode. Trenutno dvije trećine svjetske populacije pati od nestašice vode barem jedan mjesec u godini - zbog neadekvatnih zaliha, loših sanitarnih uvjeta i zagađenja, lošeg upravljanja ili prekomjerne upotrebe.
Porastom svjetskog stanovništva, tehnološkim i industrijskim razvojem, potražnja za prirodnim resursima raste, a virtualna voda će u budućnosti biti i pod utjecajem klimatskih promjena, osobito u sušnim područjima.
Klimatske promjene mijenjaju obrasce oborina diljem svijeta, uzrokujući nestašice u nekim područjima i poplave u drugima. Ljudi mijenjaju vodni sustav svijeta ugrožavajući same ekološke sustave na koje se čovječanstvo oslanja za slatku vodu, bez odgovarajućeg znanja o načinu na koji će odgovoriti na promjene.
U mnogim zemljama vode je već premalo. Stoga, moramo naučiti pažljivije postupati s ovim resursom, bez kojeg ne bismo mogli živjeti.
