Rekonstrukcijom lijevog obalnog zida uz rijeku Karišnicu povećane su mjere zaštite od poplava za kulturno dobro i aktivnu obranu od poplava te je smanjen rizik ugroze materijalnih i kulturnih dobara na tom području. Dionicima u sustavu obrane od poplava osigurana je višestruko učinkovitija provedba preventivne obrane od poplava, kao i mogućnost provođenja bolje aktivne obrane od poplave.

Rijeka Karišnica protječe krškim područjem sjeverno od grada Benkovca, formirajući povremeni površinski tok u gornjem dijeli sliva, na području Popovića i Donjeg Karina, duljine oko 5,5 kilometara. U donjem dijelu sliva duljine oko 2,4 kilometara, od Paulića mlina do mora, rijeka presuši samo za vrijeme duljih sušnih razdoblja, tok je uglavnom stalan i meandrira kroz plitko kanjonsko područje. Ukupna duljina toka Karišnice je oko 7,9 kilometara, a površina sliva oko 58 kilometara kvadratnih.

Prije rekonstrukcije, obalni zid bio je izgrađen u svrhu zaštite od erozije lijeve obale na dionici uz postojeći posjed samostana i bio je znatno oštećen na cijeloj dionici, dok je na pojedinim dijelovima bio potpuno urušen. Vrijeme nastanka zida nije poznato, ali je po njegovom stanju i načinu gradnje vidljivo da je rađen u davnijoj prošlosti.

Visina obalnog zida bila je do 3 metra, a iznad razine mora oko 1,5 metar. Način temeljenja zida nije bio poznat, ali se po postojećem geodetskom snimku moglo zaključiti da je zid bio izveden bez posebnog temelja slaganjem na kamenom nabačaju ili deponiji na pokosu lijeve obale.

Zbog cjelokupnog lošeg stanja zida bila je potrebna rekonstrukcija na cijeloj dionici kako bi se spriječilo daljnje rušenje koje bi u konačnici izazvalo veću eroziju zaobalnog zemljišta čime bi se ugrozila i stabilnost zgrade samostana.

Pretpostavka je da je upravo zbog neadekvatnog temeljenja u davnijoj prošlosti, uslijed erozijskog djelovanja rijeke i zaobalnih podzemnih voda došlo do oštećenja i urušavanja obalnog zida. Kako bi se povećao stupanj sigurnosti obrane od poplava izvršena je rekonstrukcija obalnog zida. Novi obalni zid je armiranobetonska konstrukcija visine od 2,75 metara i dimenzioniran je na protok nešto više od protoka 50-godišnjeg povratnog perioda.

Radovi na rekonstrukciji obalnog zida započeli su 20. prosinca 2022.godine, a završeni su 11. lipnja 2024. godine. Ukupna cijena ugovorenih radova iznosi 377 tisuća eura bez PDV-a, a sufinancirani su sredstvima Europske unije kroz Nacionalni plana oporavka i otpornosti 2021.-2026.

Vodotok rijeke Karišnice je bujičnog karaktera te uslijed prolaska velikih vodnih valova dolazi do erozije obala i mjestimičnog plavljenja okolnog zemljišta. Najugroženija dionica vodotoka erozijom i poplavama je upravo obala uz samostanski kompleks zbog brze propagacije vodnih valova.

Izgradnjom zaštitne građevine omogućeno je nesmetano i sigurno tečenje do Karinskog mora, zaštićena je obala od erozivnog djelovanja te je zaštićen spomenik kulture i zemljište oko njega od poplavljivanja i štetnog djelovanja.

Zbog očekivanog velikog intenziteta oborina i brze propagacije vodnih valova Karišnice, uzimajući u obzir ruševno stanje stare obaloutvrde i nedostatan kapacitet postojećeg korita, na dionici obuhvaćenoj ovim projektom postojala je realna opasnost od uništavanja kulturne baštine koncentrirane na tom području. S obzirom na to da je prostor na kojem se nalazi samostanski kompleks ugrožen poplavama, izgradnjom obalnog zida kojem je primarna svrha obrana od poplava zaobalja, očekuje se pozitivan utjecaj na kulturnu baštinu.