Održana konferencija projekta „Modernizacija lijevoobalnih savskih nasipa od Račinovaca do Nove Gradiške“

14.10.2022
Održana konferencija projekta „Modernizacija lijevoobalnih savskih nasipa od Račinovaca do Nove Gradiške“

Održana je godišnja konferencija kao i posjet gradilištu projekta „Modernizacija lijevoobalnih savskih nasipa od Račinovaca do Nove Gradiške”.

Konferenciji za medije i obilasku gradilišta nazočili su župan Vukovarsko-srijemske županije Damir Dekanić i generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković sa suradnicima, kao i predstavnici jedinica lokalne samouprave.

Prirodna katastrofa u svibnju 2014. godine na području Vukovarsko-srijemske županije i Brodsko-posavske županije premašila je sve do sada zabilježene poplavne događaje. Ovaj događaj posljedica je prodora lijevoobalnih savskih nasipa na dvije lokacije, u blizini Rajevog Sela i u blizini naselja Račinovaca.

Hrvatske vode su 2015. godine pokrenule pripremu projekta Modernizacija lijevoobalnih savskih nasipa na cijelom potezu od granice s Republikom Srbijom do Nove Gradiške, kako bi se osigurala ujednačena razina sigurnosti nasipa uslijed hidrauličkog sloma temeljnog tla te omogućio adekvatan pristup nasipu radi provedbe mjera obrane od poplava i preventivno učinkovitije održavanje nasipa.

Provedbom aktivnosti koje su predmet projekta, ojačavaju se nasipi i omogućuje sigurna komunikacijska linija tijekom pripremne, redovne i izvanredne obrane od poplava. Ujedno, smanjuju se rizici od poplava na površini od 221,668 ha te omogućuje kvalitetnija provedba aktivnih mjera obrane od poplava.

Ukupna vrijednost projekta sufinanciranog od strane Europske unije iznosi 369,7 milijuna kuna, a dio sufinanciran od strane EU iznosi 314,2 milijuna kuna.

Slika 1Slika 1
Slika 2Slika 2

Također, predstavljen je i projekt obnove crpne stanice Teča koja je oštećena u poplavi 2014. godine, a čija se obnova upravo završava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u vrijednosti od 42,4 milijuna kuna.

Crpna stanica Teča na Savi kod Račinovaca gradi se na lokaciji uzvodno od postojeće crpne stanice, koja je oštećena u poplavi 2014. godine. Nakon poplave, na postojećoj crpnoj stanici su izvršene nužne sanacije, no s obzirom na starost objekta i opreme (izgrađena 1932. godine), izgrađena je nova crpna stanica i na taj način osigurana sigurna odvodnja zaobalnog područja. Objekt i oprema stare crpne stanice ostaju u sadašnjem stanju kao podsjetnik na nekadašnju tehniku crpljenja te je planirano da se izvrši konzervacija.

Slivno područje crpne stanice Teča obuhvaća dio melioracijskog područja Biđ-Bosutskog polja površine 1.979 ha, a obavlja se glavnim odvodnim kanalima Teča i Obošnica koji se spajaju neposredno prije crpne stanice.

"Oba projekta su hvalevrijedna projekta koja su na prvom mjestu pokrenuta kako bi stanovnici ovoga područja bili sigurni i ostali živjeti u svojim domovima bez straha od ponavljanja nepogode" rekao je Dekanić.

Dodao je i kako je još jedna prednost koju će stanovnici, poljoprivrednici imati obnovom crpne stanice ta da će putem nje imati kvalitetnu odvodnju za oko 2 tisuća hektara obradivih površina.

"Godinama se vode s poljoprivrednih površina i iz naselja slijevaju u Bosut i na neki način su stvorile veliku količinu mulja unutar rijeke koja je rezultirala pretjeranim rastom vodenog bilja i smanjenjem količine kisika te na taj način događa se devastiranje kvalitete vode" pojasnio je.

Prema riječima generalnog direktora Zorana Đurokovića, po prvi puta, unazad možda i stotinjak godina uspjeli su putem crpne stanice Jaruga upumpavati količine svježih savskih voda u Bosut te su gravitacijski nesmetano vode rijeke Save ulazile u Bosut.

"Na taj način se zapravo omogućava unos kisika, čime se dobiva bolja protočnost rijeke" rekao je Đuroković.

Usto, izvršena je i analiza nataloženog sedimenta unutar Bosuta koja je pokazala kako on nije štetan i da zapravo može biti vrlo koristan. Već od iduće godine započeti će, otkriva Đuroković, sa uklanjanjem pojedinog nataloženog sedimenta, te će se na taj način pokušati smanjiti količina vodenog bilja kako bi Bosut bio što prozirniji i čišći, što bi ujedno omogućilo samom biljno-životinjskom svijetu novu produkciju.