Unatoč malom osvježenju tijekom vikenda, kiši koja je pala u prethodna tri dana, vodostaji rijeka u Hrvatskoj i dalje su izrazito niski. Premalo je oborina palo da bi imale značajniji utjecaj na porast vodostaja odnosno nastavlja se razdoblje bez većih oborina koje u konačnici utječe na značajno smanjenje raspoloživosti vodnih resursa u cjelini. Najviše je oborina palo na području istočne Hrvatske, što će biti od izuzetne pomoći za sušna polja i imati pozitivan utjecaj na poljoprivredu, kao i za vodoopskrbu.

Vodostaji rijeke Save ostali su na razinama od prošlog tjedna, što znači da su na zagrebačkom području 40-ak centimetara, a u donjem toku rijeke Save 10-20 centimetara iznad povijesnog minimuma.

Vodostaj rijeke Drave u Osijeku ipak je porastao za 80-ak centimetara u odnosu na novi povijesni minimum zabilježen 18.8.2022.

Vodostaji rijeke Dunava također su u laganom porastu od 14 cm u posljednjih 48 sati s tendencijom daljnjeg porasta.

Trenutačni vodostaji: Sava Zagreb-298 cm, Sava Jasenovac: -127 cm, Sava Slavonski Brod: -44 cm, Drava Osijek: -94 cm i Dunav Vukovar: -20 cm.

Ovako niski vodostaji rezultat su deficita oborina ne samo tijekom ljetnog razdoblja (lipanj-kolovoz 2022.), već općenito manjka oborina na gotovo cijelom području Republike Hrvatske  tijekom posljednjih 6-18 mjeseci.

Produžena razdoblja bez oborina odnosno njihovo grupiranje u ekstremne događaje i dugoročna razdoblja bez oborina, uz značajno povećanje temperatura se pojavljuju sve češće i njihov sinergijski utjecaj se odražava kao značajno smanjenje protoka u rijekama, smanjenje razina jezera i smanjenje razina podzemnih voda odnosno na ukupno smanjenje raspoloživosti vodnih resursa u cjelini. Znači ovdje je riječ o tzv. hidrološkoj suši kao posljedici klimatskih promjena dakle nedostatku raspoloživih vodnih količina.

O važnosti akumulacija u sušnim razdobljima

Navedeno je moguće ublažiti u uravnoteženom sustavu upravljanja vodama u kojem prilagodba korisnika voda na klimatske promjene ima značajnu ulogu. Naime, ukoliko se želi što je moguće duže sačuvati „smanjene“ raspoložive količine vodnoga resursa, potrebno je racionalno i odgovorno koristiti vodne resurse i kad god je to moguće osigurati da se stvarno potrebne količine voda vremenski preraspodjele na način koji je prihvatljiviji u odnosu na raspoloživost resursa. Tu važnu ulogu imaju akumulacije. Dakle, njihova uloga je da sačuvaju određenu količinu vode kada vodnog resursa ima dovoljno (razdoblje velikih voda) i isporuče potrebnu količinu onda kada korisnicima treba, posebice u uvjetima sušnih razdoblja, a ujedno može pomoći i oplemenjivanju malih voda u vodotocima za potrebe održivosti vodenih ekosustava.

Na taj način se u određenoj mjeri smanjuje negativni efekt zahvaćanja i korištenja voda u odnosu na trenutačnu raspoloživost vodnog resursa.

Naime, u slučaju dugoročnog smanjenja raspoloživosti vodnih resursa (bilo trenutačno ili dugoročno - klimatske promjene), akumulacije i dalje osiguravaju dostupnost vodnih resursa.

Dakle uloga akumulacija je značajna ali se njima mora upravljati odgovorno i uravnoteženo, osiguravajući ravnopravno odgovarajuću razinu održivosti resursa i zadovoljavajući potrebe za vodom. Jedino osiguranjem održivosti vodnog resursa osigurava se ekološka funkcija voda i stabilnost i dobro stanje biosfere (koja povratno osigurava i dobro stanje kakvoće voda).

U slučajevima normalnih hidroloških uvjeta (prije klimatskih promjena) kada su se na ovim prostorima redovito izmjenjivala vlažna i sušna razdoblja, upravljanje akumulacijama odnosno upravljanje vodama u cjelini je moglo biti jednostavnije jer je raspoloživost voda bila velika, a potrebe za vodom manje.

Sada kada je došlo do naglašavanja ekstremnih pojava visokih i kratkotrajnih oborina kada većina otjecanja protekne u iznimno kratkom razdoblju nemajući vremena da se zadrži u slivu i nadopuni iscrpljene rezerve podzemnih voda, akumulacije mogu imati važnu ulogu u osiguranju dostupnosti vodnih resursa.

Produžena razdoblja bez oborina odnosno njihovo grupiranje u ekstremne događaje i dugoročna razdoblja bez oborina, uz značajno povećanje temperatura se pojavljuju sve češće i njihov sinergijski utjecaj se odražava kao značajno smanjenje protoka u rijekama, smanjenje razina jezera i smanjenje razina podzemnih voda odnosno na ukupno smanjenje raspoloživosti vodnih resursa u cjelini. Znači ovdje je riječ o tzv. hidrološkoj suši kao posljedici klimatskih promjena dakle nedostatku raspoloživih vodnih količina.