Spas od vrućina mnogi su potražili na plažama diljem Hrvatske, ali se i sve više ljudi odlučuje na bijeg u planine. Pa je tako Sjeverni Velebit svake godine sve posjećeniji. Iako je Sjeverni Velebit najmlađi nacionalni park u Hrvatskoj, svake godine dolazi sve više posjetitelja iz Hrvatske, ali i iz stranih država.
Ovaj je prostor Velebita pravi mozaik sastavljen od najrazličitijih staništa koja su dom mnogim biljnim i životinjskim vrstama čije smo bogatstvo tek počeli otkrivati. Upravo je ta raznolikost krških oblika, živoga svijeta i krajobraza, koje je dobrim dijelom stvorio čovjek, bila razlogom proglašenja Nacionalnog parka Sjeverni Velebit.
Vrelo je bioraznolikosti staništa na kojemu je zabilježeno oko 1500 vrsta biljaka i gljiva. Ekosustav je očuvan i stanište je medvjedu, risu i surom orlu. Ovdje zima traje gotovo sedam mjeseci – područje Zavižana najhladnije je u Hrvatskoj.
Najpoznatiji endem krša, velebitsku degeniju, moguće je vidjeti i u botaničkom vrtu Nacionalnog parka. Ovo je vrijedan speleološki prostor s brojnim jamama, do sada ih je otkriveno oko 400.
Sjeverni Velebit nije posve netaknuta divljina, nego i prostor dubokih ljudskih tragova. Njegovu je krajobrazu poseban pečat utisnuo čovjek. Stvorio je i održavao travnjake i lokve, gradio pastirske „stanove“ i suhozide. Danas nas na to podsjećaju zarasli tradicionalni putovi i ruševine starih građevina. Stvaranjem novih staništa – pašnjaka, lokava i suhozida – čovjek je ujedno omogućio život brojnim biljnim i životinjskim vrstama kojih inače ovdje ne bi bilo. Tako je obogatio biološku raznolikost Nacionalnog parka.
Nacionalni park Sjeverni Velebit obuhvaća i nekoliko otprije zaštićenih područja. Tu se nalazi strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, botanički rezervat Visibaba – nalazište endemične biljke hrvatske sibireje, te botanički rezervat Zavižan-Balinovac-Velika kosa, unutar kojega se nalazi i poznati Velebitski botanički vrt, proglašen spomenikom parkovne arhitekture.
Ipak, najveće osobitosti i vrijednosti Nacionalnog parka kriju se, većini ljudi nevidljive, ispod nogu posjetitelja. To je sasvim poseban svijet krških podzemnih oblika, a najposebnije od njih su jame – tipični uglavnom vertikalni krški podzemni oblici nastali kemijskim i mehaničkim trošenjem stijena u tektonski razlomljenom terenu. Područje Parka, a osobito strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, po velikom broju dubokih jama, njih više od 400, među najzanimljivijim je speleološkim lokalitetima svijeta. Unutar Parka otkrivene su i tri jame dublje od 1000 m: jamski sustav Lukina jama–Trojama (-1431 m), Slovačka jama (-1320 m) i jama Velebita (-1026 m).
Zbog svojih je vrijednosti Nacionalni park Sjeverni Velebit postao dijelom Nacionalne ekološke mreže te je uvršten u prijedlog buduće mreže područja Natura 2000.
Uloga Nacionalnog parka Sjeverni Velebit je da na svom prostoru očuva zdrave i stabilne ekosustave koji se sastoje od velikog broja vrsta. Takvi prirodni prostori neprocjenjivi su jer širem okolnom području osiguravaju čišći zrak, čišću vodu, zdravije i plodnije tlo, postojaniju i ugodniju klimu, a ljudima koji borave u njima pružaju fizičko, mentalno i duhovno osvježenje.
