U organizaciji Hrvatskih voda, vodećeg partnera Projekta FRISCO1, 25. listopada 2018.g. održana je terenska radionica pod nazivom „Primjena mjera zelene infrastrukture na smanjenju rizika od poplava u Republici Hrvatskoj“ na lokaciji prijemnog i edukativnog centra Krapje, uz obilazak retencije Lonjsko polje, ustave Trebež, te lokacije početka Južnog nasipa. Radionici su prisustvovali predstavnici radnih i provedbenih timova partnera projekta FRISCO1, odnosno predstavnici Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), Hrvatskih voda (HV) iz Hrvatske, te predstavnici Agencija RS za zaštitu okoliša (ARSO), Direkcija RS za vode (DRSV) iz Slovenije.

U okviru komponente RP T8 – Podizanje svijesti i institucionalno jačanje projekta FRISCO1, koji se financira iz Programa suradnje INTERREG V-A Slovenija-Hrvatska, organizirana je radionica „Primjena mjera zelene infrastrukture na smanjenju rizika od poplava u Republici Hrvatskoj“, koja je započela prezentacijom Irene Šimičić, predstavnice Parka prirode Lonjsko polje i prikazom prirodnih vrijednosti i bioraznolikosti parka s naglaskom na vrijednost vodnog resursa kao temeljnog fenomena parka u očuvanju ugroženih biljnih i životinjskih vrsta. Močvarna i vlažna staništa koja su pod direktnim utjecajem vode koja plavi retenciju Lonjsko polje, Trstik, Opeka i Mokro polje te okolna područja Odranskog polja, Zelenika, Žutice prihvatom velikih voda rijeke Save i ostalih pritoka poput Lonje, Ilove, Česme i dr. od izuzetne su važnosti za očuvanje poplavnih livada i pašnjaka kao staništa mnogih zaštićenih vrsta čiji opstanak je vezan uz vodena staništa bogata hranom. Zdenko Tadić, iz Hidroing d.o.o. Osijek prezentirao je „Upravljanje rizicima od poplava i mjere zelene infrastrukture“, te prikazao značaj mjera „zelene infrastrukture“ i mogućnosti njihove primjene u obrani od poplava, koje rješenja s ovakvim pristupom pružaju čovjeku. Primjer Lonjskog polja koji može zaprimiti preko 700 milijuna kubika vode, a zajedno s ostalim okolnim poplavnim područjima preko 1,3 milijardi kubika vode, predstavlja značajan čimbenik u obrani od poplava Srednjeg Posavlja i odličan primjer kako „zelena infrastruktura“ uz građevinske mjere obrane od poplava može pridonijeti smanjenju rizika od poplava. Osim korištenja retencija, kao mogućih mjera, predstavljene su i druge moguće mjere i primjeri „zelene infrastrukture“, kao što je obnova rukavaca i mrtvica, pripajanje i revitalizacija starih zapuštenih rukavaca i korita rijeka, uređenje obala korištenjem prirodnih materijala, djelomično ili potpuno uklanjanje barijera i brana gdje je to moguće i sl. Kombinacijom mjera „zelene infrastrukture“ i građevinskih mjera u obrani od poplava, značajno se smanjuju rizici od poplava i štete nastale uslijed pojave poplava, uz istovremeno uvažavanje očuvanja prirodnih resursa. Voditeljica vodnogospodarske ispostave za mali sliv „Banovina“ Tatjana Dovranić Kardaš predstavila je sudionicima radionice, konkretnu primjenu mjera i aktivnosti upravljanja vodni režimom na području retencije Lonjsko polje s naglaskom na važnost pravovremenog upravljanja ustavom Trebež, prvenstveno i prioritetno u cilju mjera obrane od poplava. Prepoznajući i potrebe očuvanja vrsta i bioraznolikosti, koje ovise o količini vode u retenciji, režim rad ustave Trebež, Hrvatske vode koordiniraju s upravom parka prirode, kada to prilike dozvoljavaju. Dodatna obrazloženja o funkcioniranju i upravljanju vodama u parku prirode Lonjsko polje i obrani od poplava Srednjeg Posavlja sudionici u mogli saznati na samoj lokaciji ustave Trebež i obilaskom nasipa na lokaciji Mužilovčica na kojoj su mogli vidjeti ulogu retencije i nasipa, kao elemenata „zelene infrastrukture“ u funkciji obrane od poplava i očuvanja bioraznolikosti parka. O biljnjim i životinjskim vrstama koje obitavaju na ovom prostoru na terenu je prezentirao Davor Anzil, voditelj edukativnog centra u Čigoču. Pitanja vezana uz korištenje prirodnih rješenja tzv. „zelene infrastrukture“, postaju sve aktualnija rješenja u obrani od poplava osobito pojavom klimatskih promjena i ekstremnih oborina ugrožavajući imovinu i živote ljudi. Stoga je ova radionica, na primjeru upravljanja vodama u Parku prirode Lonjsko polje, pokazala kako je stoljetna tradiciju vodnoga gospodarstva Hrvatske na upravljanju rizicima od poplava, prepoznala prirodna poplavna područja, kao mjere zaštite od poplava, te time omogućila suživot čovjeka i prirode i na najbolji način odgovorilo na izazove klimatskih pojava i potrebu smanjenja rizika od poplava, koristeći odgovarajuće građevinske mjere, kojim je omogućena primjena mjera „zelene infrastrukture“, sve u cilju postizanja prirodnih rješenja, kojim se štiti život ljudi i prostor od poplava, uz istovremeno očuvanje bio raznolikosti i oplemenjivanja područja, na kraju radionice zaključila je Samra Polić, voditeljica T8 – Podizanje svijesti i institucionalno jačanje projekta FRISCO1.