Međunarodni dan rijeke Drave obilježava se 23. rujna različitim programima  s ciljem promicanja zaštite i razvoja prirodnih i kulturnih vrijednosti dravske regije na međunarodnoj razini. Rijeka Drava je jedna od posljednjih prirodnih rijeka u Europi te na taj način treba osvijestiti potrebu bolje zaštite i osigurati održivi razvoj Europske Amazone.

Drava je rijeka crnomorskog sliva koju krasi iznimna bioraznolikost. Jedan je od najvećih pritoka Dunava – prolazeći kroz pet država, spaja alpska i panonska područja srednje Europe. Izvire u Južnom Tirolu u Italiji, odakle teče prema istoku. Njezin 749 kilometara dug vodotok završava u Dunavu na istoku Hrvatske koji dalje nastavlja put prema Crnome moru.

Drava je druga po redu rijeka s najduljim vodotokom na području Republike Hrvatske. U Hrvatskoj teče ukupnom duljinom od 323 kilometra, uključujući i dio toka koji čini državnu granicu. Od Drave u Hrvatskoj jedino rijeka Sava ima dulji vodotok (510 kilometara).

Pritom je površina sliva rijeke Drave nešto veća od 41 tisuće kilometra četvornih te se Drava uz Savu, Dunav, Kupu i Muru ubraja u rijeke crnomorskog sliva s vrlo velikim slivnim površinama. Gotovo šestina ukupne površine njena sliva nalazi se u Hrvatskoj – oko 7 tisuća kilometara četvornih.

Manji dio toka Drave nalazi se na sjeveroistoku Italije iz koje ulazi u Austriju. Znatni dio vodotoka Drave je upravo u Austriji odakle ulazi u Sloveniju, a zatim i u Hrvatsku na sjeveru zemlje. Prolazi Međimurjem gdje se ubrzo pretvara u prirodnu državnu granicu Hrvatske i Mađarske. Njezin put i završava na području Republike Hrvatske u Osječko-baranjskoj županiji.

Države kroz koje prolazi koriste rijeku i za gospodarske potrebe – na slivu rijeke Drave izgrađeno je više od 50 hidroelektrana. Pritom Drava, zbog topljenja ledenjaka, najveći protok ima u ljetnim mjesecima.