Prirodna državna granica i rijeka iznimne bioraznolikosti: Drava

01.08.2017
Prirodna državna granica i rijeka iznimne bioraznolikosti: Drava

Drava je rijeka crnomorskog sliva koju krasi iznimna bioraznolikost. Jedan je od najvećih pritoka Dunava – prolazeći kroz pet država, spaja alpska i panonska područja srednje Europe. Izvire u Južnom Tirolu u Italiji, odakle teče prema istoku. Njezin 749 kilometara dug vodotok završava u Dunavu na istoku Hrvatske koji dalje nastavlja put prema Crnome moru.

41 tisuća kilometara četvornih sliva i 22 hidroelektrane

Drava je druga po redu rijeka s najduljim vodotokom na području RH. U Hrvatskoj teče ukupnom duljinom od 323 kilometra, uključujući i dio toka koji čini državnu granicu. Od Drave u Hrvatskoj jedino  rijeka Sava ima dulji vodotok (510 kilometara).

Pritom je površina sliva rijeke Drave nešto veća od 41 tisuće kilometra četvornih te se Drava uz Savu, Dunav, Kupu i Muru ubraja u rijeke crnomorskog sliva s vrlo velikim slivnim površinama. Gotovo šestina ukupne površine njena sliva nalazi se u Hrvatskoj – oko 7 tisuća kilometara četvornih.

Manji dio toka Drave nalazi se na sjeveroistoku Italije iz koje ulazi u Austriju. Znatni dio vodotoka Drave je upravo u Austriji odakle ulazi u Sloveniju, a zatim i u Hrvatsku na sjeveru zemlje. Prolazi Međimurjem gdje se ubrzo pretvara u prirodnu državnu granicu Hrvatske i Mađarske. Njezin put i završava na području RH u Osječko-baranjskoj županiji.

Države kroz koje prolazi koriste rijeku i za gospodarske potrebe – na Dravi su izgrađene čak 22 hidroelektrane. Pritom Drava, zbog topljenja ledenjaka, najveći protok ima u ljetnim mjesecima.

Život na Dravi

Na Dravi su smješteni brojni povijesno značajni srednjoeuropski gradovi i pokrajine. Spomenimo samo neke: austrijski gradovi Lienz i Villach, slovenski Maribor i Ptuj, i dakako hrvatski gradovi Varaždin i Osijek. Važnost Drave za život stanovnika srednjoeuropskog područja očituje se i u imenima administrativnih jedinica koje nose njeno ime: koruški grad Spittal na Dravi u Austriji ili Dravograd u Sloveniji, kao i cijelo područje Podravine u Hrvatskoj.

Njemački naziv za rijeku je Drau, mađarski Dráva, a talijanski i slovenski naziv za Dravu identični su hrvatskome.

Drava – dom dabru i 70 vrsta riba

Brojna i raznolika prirodna staništa rijeke Drave dom su isto tako brojnom i raznolikom biljnom i životinjskom svijetu. Tako osim ugroženih biljnih vrsta koje ovdje rastu, poput biljke kebrač koja raste na sjeveru Hrvatske, treba istaknuti vrlo šarenu faunu obala Drave.

U Dravi je zabilježeno čak 70 vrsta riba (više nego u ijednoj drugoj hrvatskoj rijeci) od kojih je pet endemskih za područje dunavskog sliva.

Male čigre, orao štekavac i crna roda samo su neke od ptica čija se staništa ovdje nalaze, a uz Dravu dakako žive i brojni insekti i vodozemci. Na području rijeke posljednjih su godina, nakon što su regionalno izumrli u 19. stoljeću, naseljene i obitelji dabra – najvećeg glodavca naše polutke.

Saznajmo više...

Više o rijeci Dravi u okviru prvog europskog LIFE projekta obnove rijeka u Hrvatskoj pročitajte na www.drava-life.hr. O projektu DRAVA LIFE pisali smo i na bit.ly/DravaLIFEHrvatskeVode