Dan rijeke Save obilježava se svake godine prvog dana u mjesecu lipnju. Na ovaj se dan promovira rijeka s najduljim vodotokom na području Republike Hrvatske, rijeka Sava, te se različitim aktivnostima skreće pozornost na njezinu veliku ekološku vrijednost i gospodarski potencijal. 1. lipnja obilježava se kao Dan rijeke Save i u drugim zemljama sliva, Sloveniji, Bosni i Hercegovini te Srbiji. Savski dan pritom je dobar uvod u mjesec rijeka – osim Dana rijeke Save, u lipnju se obilježava i Međunarodni dan Dunava (29. lipnja). Rijeka Sava i njezin sliv
Rijeka Sava je pritok Dunava koji izvire u sjeverozapadnoj Sloveniji. Oblikuje se spajanjem Save Dolinke i Save Bohinjke, a 946 kilometara nizvodno ulijeva se u Dunav u Srbiji – ušće Save je u Beogradu.
Na području Lijepe naše ona teče čak 510 kilometara. Za usporedbu, Dunav Hrvatskom protječe na dionici dugoj 138, a Drava 323 kilometra.
Sava prolazi kroz četiri države. Od izvora prema ušću to su Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina te Srbija. Zagreb, Slavonski Brod i Sisak samo su neki od gradova koji su se smjestili na rijeci. Sava pritom spaja čak tri glavna grada, a to su Ljubljana, Zagreb i Beograd. Pritom ih ne povezuje prometno jer nije cijelim svojim tokom plovna.
Osim navedenih zemalja, sliv rijeke Save obuhvaća i Crnu Goru, a malim dijelom i Albaniju. Pritom je sama Sava dio crnomorskog sliva, a jedan je od velikih vodotoka koji uz Dravu, Dunav, Kupu i Muru u Hrvatskoj njime i dominiraju.
U njezinom slivu na području Hrvatske nalazi se oko 50 srednjih slivova površine od sto do tisuću kvadratnih kilometara. Hrvatske rijeke Sutla, Krapina, Lonja, Kupa ili Orljava samo su neki od brojnih pritoka rijeke Save.
S nešto manje od 26 tisuće kvadratnih kilometara na području Hrvatske, sliv Save ipak nije sliv koji zauzima najveću površinu na teritoriju RH – sliv Dunava, čiji je Sava pritok, ima dakako veću površinu – u Hrvatskoj je to nešto više od 35 tisuća kvadratnih kilometara. No, sliv Drave, za usporedbu, zauzima površinu tek malo veću od 7 tisuće kvadratnih kilometara u Hrvatskoj.
Značaj Save
Gospodarske aktivnosti i društveni život (prisjetimo se samo rekreativnih kupališta na Savi!) stanovnika savskih područja oduvijek su bili vezani uz rijeku, a danas se to odnosi na oko 8 milijuna stanovnika, koliko ih prema procjenama živi na području sliva rijeke Save. Rijeka Sava pritom je i ekološki značajna za Hrvatsku i za susjedne zemlje. Uz Dravu i Muru u Hrvatsku utječe iz susjedne Slovenije, stoga kažemo da je njezin značaj prekogranični.
Sliv rijeke Save obilježava biološka raznolikost. Sava ima kišno-snježni režim, a u njezinom slivu nalaze se vlažna staništa Lonjsko polje i ribnjak Crna Mlaka. Hrvatske vode partner su projektu Lijepa naša Sava, čiji je cilj podizanje svijesti o važnosti Save. Pritom promicanje svijesti o značaju rijeke najviše do izražaja dolazi 1. lipnja kada se u zemljama sliva uz brojne aktivnosti obilježava Dan rijeke Save.
Sava – najdulja hrvatska rijeka?
Za Savu kažemo da je „najdulja hrvatska rijeka”, što i jest točno – ali samo ako pod „hrvatska rijeka” podrazumijevamo rijeku koja ima najdulji vodotok u Hrvatskoj. Sava je duga 946 kilometara od kojih Hrvatskom prolazi 510 kilometara. Nakon Save slijedi Drava s 323 kilometara vodotoka u RH te Kupa s 294 kilometra dugim vodotokom.
Prema ukupnoj duljini rijeke, Sava je tek druga od rijeka čiji se vodotok nalazi jednim dijelom u Hrvatskoj. Prva je dakako velika europska rijeka Dunav u koju Sava utječe, a koja samo malim dijelom prolazi Hrvatskom (138 kilometara).
Prema podatcima mjerenja u razdoblju od 30 godina, površina njenog sliva veća je od 95 tisuće kvadratnih kilometara, od kojih je na području RH nešto manje od 26 tisuće kvadratnih kilometara.
Saznajmo više…
I za kraj, podsjetimo se da je voda život, a za mnoge stanovnike Hrvatske to je upravo Sava. Više o projektu Lijepa naša Sava saznajte na: www.lijepanasasava.hr
A više o Savskoj komisiji na linku: www.savacommission.org
