Budućnost vodnog gospodarstva: Razgovor s dobitnicima Godišnje nagrade Hrvatskih voda

05.01.2017
Budućnost vodnog gospodarstva: Razgovor s dobitnicima Godišnje nagrade Hrvatskih voda

Godišnje nagrade Hrvatskih voda za stručne i znanstvene radove tradicionalno se dodjeljuju već 19. godinu na Dan Hrvatskih voda 7. rujna. Razgovarali smo s mladim dobitnicima nagrada za najbolji diplomski rad iz područja hidrotehnike i za najbolji diplomski rad iz ostalih područja značajnih za vodno gospodarstvo.

Marta Jerković dobila je nagradu za najbolji diplomski rad iz područja hidrotehnike, za rad „Izrada matematičkog modela rijeke Drave na dionici 0+543 do 69+118 – kvaliteta vode”. Najbolji diplomski rad iz drugih područja koja se odnose na vodno gospodarstvo je „Ocjena stanja kakvoće podzemnih voda u južnoj Istri” Igora Tošića.

Ukratko opišite sadržaj svog rada. Zašto smatrate da je tema vašeg rada važna?


MARTA: U programskom paketu MIKE 11 izrađen je jednodimenzionalni model rijeke Drave na dionici od 00+543 rkm do 69+118 rkm sa svrhom analize kakvoće vode rijeke Drave. Izrađena je pojednostavljena verzija promatrane dionice bez pritoka. Modelirana su dva scenarija. Nakon modeliranja analizirane su dobivene koncentracije odabranih parametara kakvoće vode na temelju kojih su doneseni zaključci o ponašanju rijeke Drave kada je izložena onečišćenju.


Zaštita voda od onečišćenja važan je dio gospodarenja vodama jer zagađena voda može ugroziti ne samo vodne i o vodi ovisne ekosustave već i zdravlje i kvalitetan život svakoga od nas.


IGOR: Tematika mojega rada bila je ocijeniti kvalitativno (kemijsko) stanje podzemnih voda na području južne Istre sukladno ODV i DPV, temeljnim direktivama Europske Unije, na točkama nadzornoga monitoringa definiranim Državnom mrežom opažanja Hrvatskih voda. Inicijalnim testom te provedenim klasifikacijskim testovima sukladno PUVP, zaključeno je kako se CPV Južna Istra nalazi u lošem stanju kakvoće podzemnih voda s visokom pouzdanošću.


Smatram da je moj rad važan za područje vodnoga gospodarstva jer na gore opisanu problematiku u svojem radu predlažem konkretne mjere u svrhu rješavanja lošega stanja podzemnih voda, kao i novi plan provođenja operativnog monitoringa.


Na koje ste probleme nailazili u istraživanju teme? Smatrate li da su informacije o vodnom gospodarstvu u Hrvatskoj lako dostupne?


MARTA: Najznačajniji problem na koji sam naišla bilo je otežano prikupljanje podataka o kakvoći otpadne vode i vode rijeke Drave na promatranom području. Smatram da je velik dio informacija o vodnom gospodarstvu u Hrvatskoj lako dostupan, samo je, ovisno o količini potrebnih podataka, ponekad potrebno više vremena da se oni prikupe.


Za potrebe izrade diplomskog rada sve sam potrebne informacije pronašla u literaturi na hrvatskom jeziku - člancima, udžbenicima i dokumentima Hrvatskih voda.


IGOR: Kod istraživanja teme diplomskog rada od velike mi je pomoći bio mentor. Zbog prethodnih iskustava i stečenih stručnih i znanstvenih znanja pomogao mi je oko sistematizacije i konciznosti ovoga rada.


Svi izvori literature koje sam koristio bili su uglavnom na hrvatskom jeziku upravo zbog uključenosti i međusobne suradnje odgovornih u projekte i istraživanja u Republici Hrvatskoj za vodno gospodarenje, glavnina CIS vodiča je prevedena, isto tako i Okvirna direktiva o vodama.


Želite li nastaviti karijeru u ovom području? Vidite li svoju karijeru u znanosti ili u praksi? U Hrvatskoj ili u inozemstvu?


MARTA: Zahvaljujući mogućnostima koje pruža Građevinski fakultet Osijek imala sam priliku steći uvid i u znanstveni i u praktični rad.


Smatram da bih najbolje pridonijela ovom području kroz rad u znanosti u Hrvatskoj.


IGOR: Područje vodnoga gospodarstva je svakako moje glavno područje interesa i želio bih se nastaviti razvijati u ovoj struci.


Karijeru bih želio nastaviti u Hrvatskoj bez daljnjega, a ako se ne uspijem zaposliti unatoč referencama koje imam, nije isključeno da budem prisiljen karijeru nastaviti izvan Republike Hrvatske.


Smatrate li da Hrvatska prati europske i svjetske trendove gospodarenja vodama?


MARTA: Hrvatska poduzima niz mjera i aktivnosti potrebnih za dosezanje europskih i svjetskih trendova gospodarenja vodama, no kako je potrebno obuhvatiti više sektora za ostvarenje tog cilja, značajniji pomaci biti će vidljivi tek nakon određenog vremena.


IGOR: Hrvatska je jedan od pozitivnih primjera dobroga i učinkovitoga upravljanja vodama. Slijedeći dobre europske prakse tehnologije i direktive, kao i financijske mogućnosti i prilike za nove projekte iz neizostavnih fondova, vodno gospodarstvo može u skorijoj budućnosti biti još veći impuls i dobar primjer te obrazac hrvatskome gospodarstvu, pa i širem području.


Je li vam nagrada Hrvatskih voda poticaj za daljnje bavljenje područjem gospodarenja vodama?


MARTA: Ova nagrada mi je i više nego poticaj za daljnje bavljenje područjem gospodarenja vodama. Ona je pokazatelj da sam bila na dobrom putu, da je moja briga za očuvanje kakvoće hrvatskih voda prepoznata od strane stručnjaka koji se time puno duže i intenzivnije bave.


IGOR: Nagrada mi je velika motivacija i nadahnuće da se nastavim obrazovati i usavršavati u području upravljanja vodama koje postaje sve važniji i cjelovitiji segment programa i obrazovanja studenata Geotehničkog fakulteta u Varaždinu.


I za kraj jedno malo općenitije pitanje o ekologiji, što mislite da struka može učiniti po pitanju smanjenja onečišćenja? A što mogu učiniti sami stanovnici Hrvatske? Na kome leži odgovornost?


MARTA: Struka može utjecati na smanjenje onečišćenja kontroliranom odvodnjom otpadnih voda, smanjenjem nekontroliranog ispuštanja otpada iz septičkih jama i izgradnjom uređaja za pročišćavanje, mjerama revitalizacije vodotoka, kontrolom kakvoće podzemnih voda i sl. Uz to, potrebno je podići i svijest pojedinca o važnosti zaštite voda od onečišćenja u svrhu savjesnijeg odnosa prema vodama i vodnim sustavima svaki dan. Odgovornost leži na svima nama.


IGOR: Po pitanju smanjenja onečišćenja okoliša struka može doprinijeti stvaranjem i razvojem visokoobrazovanoga stručnoga kadra s izraženom sviješću za potrebe javnosti i stanovništva Republike Hrvatske. Isto tako, neophodno je educirati i građane, od najmlađih preko vrtića i škola do najstarijih putem medija na održivo i savjesno postupanje s državnim prirodnim resursima te brigu i čuvanje okoliša u kojem obitavaju.