Veljača koja je iza nas ostat će zapamćena po čestim kišnim epizodama koje su ponajprije u sjeverozapadnim i zapadnim krajevima Hrvatske te na području sjevernog Jadrana donijele ekstremne količine oborine. Prema preliminarnim analizama izmjerena je i najveća količina oborine u veljači na nekoliko postaja od kada postoje mjerenja.

Tako je primjerice u Rijeci (Tablica 1.) palo 407,7 mm kiše što je oko 3,5 puta više od prosjeka (119,7 mm). Osim Rijeke, ove su veljače, na sjevernom Jadranu, i Poreč (189,6 mm) i Krk (288,0 mm) imali više oborine od ijedne veljače od kada postoje mjerenja na tim postajama.

Vrlo kišno bilo je i u Gorskom kotaru, gdje je primjerice u Crnom Lugu na Risnjaku prema preliminarnim analizama palo više od 600 mm (maksimalna mjesečna ukupna količina oborine za veljaču na ovoj postaji iznosi 661,5 mm i pala je 2014. godine). Na postaji Crni Lug (Risnjak) je 10. 2. zabilježen i novi apsolutni dnevni maksimum, palo je 109 mm oborine. U Ogulinu je također oboren rekord, ali onaj mjesečni - palo je 277,7 mm (Tablica 1.), dok je dosadašnja najveća ukupna količina oborine u veljači bila 262,9 mm, a srednjak za veljaču je 110,1 mm.

Novi rekord oborine zabilježen je i u Krapini gdje je palo 123,3 mm. Iako je na istoku zemlje palo uglavnom manje od 80 mm oborine, u Gradištu zabilježena je ipak rekordna količina oborine za veljaču.

Tablica 1. Srednja i maksimalna ukupna mjesečna količina oborine u veljači te ukupna mjesečna količina za veljaču 2016. godine za neke postaje

* ne postoje podaci za cijeli niz

Nakon stabilnog i izrazito suhog kraja 2015. godine, vremenske prilike nad Hrvatskom počele su se mijenjati. Greben visokog tlaka koji je podržavao stabilno vrijeme na Sredozemlju i u dijelu Europe povukao se na zapad, a nad srednjom Europom i Sredozemljem jačao je utjecaj visinske doline u polju tlaka sa sjeverozapada. Utjecaj doline u polju tlaka i ciklonalne aktivnosti nad Sredozemljem prevladavao je nad našim područjem tijekom gotovo čitave veljače.

Prosječno mjesečno strujanje u srednjem sloju atmosfere bilo je zapadno i jugozapadno (slika 1.), pa je u naše krajeve često stizao topao i vlažan zrak s Atlanitka i Sredozemlja.

Uz česte "južine" i temperatura zraka bila je viša od uobičajene u cijeloj Hrvatskoj. Zabilježeno je pozitivno odstupanje srednje temperature za 3 do 6 stupnjeva u odnosu na klimatološki srednjak (razdoblje 1961. - 1990.). U Osijeku je primjerice ovo bila najtoplija veljača (Tablica 2.) od kada postoje mjerenja, a to je čak od 1899. godine.

Prevrtljivo i često kišovito vrijeme nastavit će se i sljedećih dana pri čemu će najviše oborina biti danas. Sutrašnji dan donijet će brzo, ali kratkotrajno zahlađenje, no topline neće nedostajati, osobito u prvim tjednima ožujka.

Tablica 2. Srednja i maksimalna mjesečna temperatura u veljači za neke postaje

* ne postoje podaci za cijeli niz

Izvor: DHMZ